Razvidno je kako Kijev, osokoljen najnovijim vojnim uspjesima, sada vrši dodatni pritisak na potpuno grogiranu Moskvu
Moskva je proteklih mjeseci (i godina) često isticala potrebu postizanja sporazuma o međusobnim sigurnosnim jamstvima između Rusije i SAD-a, i Rusije i NATO saveza, a ne prihvaćanje ruskih prijedloga te vrste od kraja prošle godine bio je i jedan od glavnih povoda za rusku vojnu operaciju u Ukrajini – često se naglašava u visokim ruskim političkim krugovima.
Međutim, u međuvremenu je i Kijev najavio traženje sigurnosnih jamstva za Ukrajinu, a danas je prijedlog sporazuma o tome prvi objavio ured predsjednika Volodimira Zelenskog. Naravno, ovaj je prijedlog posve suprotan ruskim prijedlozima i sigurnosnim željama, ali je Kijev očito procijenio kako je došlo vrijeme za njihovu objavu.
To potvrđuje i vijest koju je upravo objavio ruski medij RIA Novosti, u kojoj se navodi slijedeće:
Ured Volodimira Zelenskog objavio je u utorak nacrt sigurnosnih jamstava Ukrajine, a kao jamce Kijev nudi EU, SAD, Veliku Britaniju, Australiju i Tursku.
Dokument pod nazivom Kijevski sigurnosni sporazum objavljen je danas na web stranici predsjedničkog ureda.
“Sigurnosna jamstva trebaju biti afirmativna i jasno artikulirana; ona će ocrtati niz obveza koje je preuzela skupina jamaca zajedno s Ukrajinom. Ona bi trebala biti obvezujuća na temelju bilateralnih sporazuma, ali objedinjena u zajedničkom dokumentu strateškog partnerstva pod nazivom „Kijevski sporazum o sigurnosti”, stoji u tekstu dokumenta.
“Najjače jamstvo sigurnosti Ukrajine je njezina sposobnost da se sama brani… To zahtijeva dugoročna stabilna ulaganja u ukrajinsku vojno-industrijsku bazu, prijenos oružja velikih razmjera i obavještajnu potporu saveznika, intenzivne misije obuke i zajedničke vježbe pod okriljem Europske unije i NATO-a,” – navodi se dalje u tekstu.
Također stoji da sporazum može ujediniti “glavnu skupinu zemalja saveznika i Ukrajinu”. “Ova skupina zemalja može uključivati Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Kanadu, Poljsku, Italiju, Njemačku, Francusku, Australiju, Tursku, kao i zemlje sjeverne Europe i baltičkih država, Srednje i Istočne Europe”.
Ovdje bih dodao slijedeće: ovakva jamstva teško da se mogu svidjeti Moskvi. Štoviše! Dijametralno su suprotna onim njenim, spomenutim na početku ovoga teksta. Njih je Zapad tijekom siječnja ove godine i konačno odbacio kao ultimativne i po sebe posve neprihvatljive. Razvidno je kako Kijev, osokoljen najnovijim vojnim uspjesima, sada vrši dodatni pritisak na potpuno grogiranu Moskvu.
