Uskoro se križaju plinovodi „Sjeverni tok 2“ i „Baltički plinovod“ koji će norveški plin dopremati u Poljsku

Nastavljaju se intenzivni radovi na plinovodima koji prolaze dnom Baltičkoga mora. Jedan je, već svima dobro poznati ruski plinovod Sjeverni tok 2 koji spaja rusku i njemačku obalu, a drugi je Baltički plinovod (Baltic Pipe) koji će, kada bude izgrađen, do Poljske, s danskog teritorija dopremati norveški plin.

Prema navodima medija Eadaily, ruski brod za polaganje plinovodnih cijevi Fortuna upravo je dovršio polaganje cijevi na mjestu gdje će se križati spomenuti ruski (uključno i već čitavo desetljeće operativni plinovod Sjeverni tok) i poljski plinovodi.

Tijekom dana Fortuna je položila više od 1.100 metara druge ili „A“ cijevi Sjevernog toka 2 (prva cijev već je završena i spremna je za isporuke ruskog plina Njemačkoj) i prošla je dionicu na kojoj će poljski Baltički plinovod prelaziti preko spomenutog ruskog. Do završetka projekta brod mora položiti još 25 kilometara u danskim i 16,5 kilometara u njemačkim vodama. U isključivoj gospodarskoj zoni Njemačke, ruski brod-cjevopolagač Akademik Chersky pridružit će se Fortuni i on će, kako navodi njemački regulator, od 17. srpnja do 25. kolovoza položiti preostalu dionicu od 2,6 kilometara.

Izvršni direktor operatera ruskog plinovoda, tvrtke Nord Stream 2 AGMatthias Warnig,  za njemački medij Handelsblatt izjavio je kako bi se čitav projekt trebao završiti do kraja kolovoza.

Trenutačno se brodovi koji grade poljski Baltički plinovod, i koji cijevi polažu brzinom od 2 kilometra dnevno, nalaze na oko 30 kilometara od križanja s plinovodom Sjevernim tok i 50 kilometara od križanja s plinovodom Sjeverni tok 2.

Duljina Baltičkog plinovoda, koji će norveški plin isporučivati od Danske do Poljske, iznosi 275 kilometara, a za tri tjedna radova položeno je već oko 80 kilometara cijevi (za usporedbu, Sjeverni tok 2 dug je više od 1200 kilometara, a njegov dovršetak trebao je biti još u veljači 2020. g. ali su radovi, koje su obavljale zapadne tvrtke, bili obustavljeni zbog uvođenja američkih sankcija te su obnovljeni tek krajem prošle godine kada su poslove polaganja cijevi preuzela dva, gore spomenuta ruska broda).




Krajem 2022. godine, kada joj završava ugovor s Gazpromom za opskrbu ruskim plinom, Poljska će početi uvoziti plin iz Norveške Baltičkim plinovodom. Varšava je službeno najavila kako neće obnavljati dugoročni sporazum s Rusijom, ali nije isključila kratkoročne kupnje.

Gore spomenuti operater Sjevernog toka 2 izjavio je kako su dogovori s Baltičkim plinovodom u svezi njegovog prijelaza preko ruskih plinovoda već donijeti. “Raskrižja infrastrukture uobičajena su praksa. Tehnička rješenja za raskrižja utvrđuju se posebnim sporazumom između operatera projekta. Takav je dokument već na snazi ​​između Nord Stream 2 AG i Baltic Pipe”, objavio je Nord Stream 2 AG.





Napominjem kako je Bloombergov analitičar Andreas Klute u jučer objavljenom članku oštro kritizirao njemačku kancelarku Angelu Merkel, kazavši kako je ona ponizila američkog predsjednika Joe Bidena jer je, umjesto da podrži Zapad, odlučila ne odstupiti “ni centimetar” i ne odustati od dovršetka Sjevernog toka 2. “Tvrdoglavo podržavajući ruski plinovod, Angela Merkel iznevjerila je Sjedinjene Države i Europu, a svom nasljedniku ostavila samo loše mogućnosti”, kazao je Klute, dodajući kako će tvrdoglava obrana Sjevernog toka 2 biti “mrlja na ugledu Merkel” jer njezina pozicija “otuđuje” američke i europske partnere i pokazuje “licemjerje zemlje”.

Naravno, njemačka strateška politika, interesi njenih poslovnih krugova ali i oni vezani uz stratešku energetsku sigurnost zemlje nešto su posve drugo od navoda spomenutog Bloombergovog analitičara. Osim toga posve je sigurno kako se tu ne radi o “simultanki” ili “soliranju” Angele Merkel kako se to u tekstu prikazuje, već da iza ovakvog njenog stava itekako stoji ključni i moćni njemački “aparat”, ili da ga slikovito nazovem prema uzoru na onaj američki – njemačka “duboka država”.

Komentari

komentar

You may also like