Strah od arapsko-izraelskog bloka u nastajanju koji bi mogao još više udaljiti bliskoistočnu ravnotežu moći od Irana tjera Islamsku Republiku da nastavi nuklearne pregovore sa svjetskim silama s obnovljenom odlučnošću, kažu dužnosnici i analitičari, a prenosi Reuters.
Neizravni pregovori u Kataru između Teherana i Washingtona o spašavanju nuklearnog pakta iz 2015. završili su u srijedu bez napretka. Islamska Republika Iran dovela je u pitanje odlučnost Sjedinjenih Američkih Država, a Washington je pozvao Teheran da odustane od dodatnih zahtjeva.
No, poteškoće u pregovorima nisu obeshrabrile Iran, kazala su Reutersu dva iranska dužnosnika i jedan političar, dodajući da je iranski tvrdokorni establišment usmjeren na diplomaciju. Dogovorom bi se ukinule sankcije koje su sputavale iransko gospodarstvo, što bi na kraju oživjelo izvoz nafte na procijenjenih 2,8 milijuna barela dnevno (bpd) koliko je Iran isporučivao prije ponovnog nametanja sankcija. Trenutno ta količina iznosi manje od jednog milijuna barela dnevno Za Iran bi nepovoljna alternativa mogao biti rat u regiji u kojoj bi se geopolitičke promjene mogle razviti u savez predvođen SAD-om koji je neprijateljski raspoložen prema Teheranu, kazali su dužnosnici i političar.
Rastuća zabrinutost oko zagrijavanja odnosa između Izraela i njegovih bivših arapskih neprijatelja, uključujući sporazume o normalizaciji između Izraela i nekih arapskih zemalja poznatih kao Abrahamov sporazum, natjerala je Teheran da ‘zadrži diplomatsku loptu u igri’. “Regija se mijenja, savezi se mijenjaju. Izrael normalizira veze s arapskim zemljama i Amerikanci podržavaju sva ova zbivanja”, rekao je visoki iranski dužnosnik koji je blizak iranskim vrhovnim donositeljima odluka. “Ovo su ozbiljne prijetnje koje treba spriječiti.” Naši neprijatelji se mole Bogu za kraj nuklearnih pregovora. Ali to se neće dogoditi.”
Kako bi održao pregovore živima, gotovo dva tjedna prije puta američkog predsjednika Joea Bidena u Izrael i Saudijsku Arabiju, Iran je pristao održati pregovore u Dohi s ciljem pronalaženja diplomatskog rješenja za zastoj. “Poruka sastanka u Dohi zemljama u Perzijskom zaljevu bila je jednostavna: za razliku od onoga što Izrael tvrdi, Iran vjeruje u diplomaciju kao rješenje za sva pitanja, od nuklearnih do regionalnih i šire”, izjavio je drugi iranski dužnosnik. Nakon što su pregovori u Dohi propali, diplomati su rekli da će biti još prilika za razgovore. “Proglašavanje neuspjeha ima stvarnu cijenu, a ta cijena neizbježno raste sa svakim pokušajem i neuspjelim diplomatskim napadom, kako se izgledi za dogovor sužavaju i kako raste iskušenje riskantne, konfrontirajuće alternative”, rekao je Ali Vaez, viši analitičar za Iran u Međunarodnoj kriznoj skupini.
Savez protuzračne obrane
Izrael gradi regionalni savez protuzračne obrane pod pokroviteljstvom SAD-a, rekao je izraelski ministar obrane ovog mjeseca, dodajući da je protuzračna obrana već zaustavila pokušaje iranskih napada.
Izrael je ponudio obrambenu suradnju nakon što se posljednjih godina počeo približavati arapskim državama koje su povezane sa SAD-om koji brine da bi Iran mogao postati novi regionalni hegemon (dominacija jedne države op.a.) neprijateljski raspoložen prema njihovim interesima. Washington se nada da će veća suradnja dodatno integrirati Izrael u regiju. To bi, nakon Abrahamovog sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom 2020., također moglo prethoditi većoj normalizaciji izraelskih odnosa sa Saudijskom Arabijom,
Općenito se vjeruje da Izrael ima jedino nuklearno oružje na Bliskom istoku. Uz to, Izrael smatra da Iran predstavlja egzistencijalnu prijetnju te je zaprijetio da će napasti iranske nuklearne lokacije ako diplomacija ne uspije obuzdati nuklearne ambicije Teherana. Iran će, sa svoje strane, nastojati oslabiti svaki regionalni antiteheranski blok, kazao je Sanam Vakil, analitičar britanskog Chatham Housea, dodajući da će tražiti “oportunističke načine za podjelu regionalnih država i infiltrirati se u ovaj savez ako se razvije”.
Iran je dugo govorio da je njegov program obogaćivanja urana, potencijalni put do nuklearnog oružja, samo u mirnodopske svrhe i obećao je “okrutan odgovor” na svaku izraelsku agresiju. Prema sporazumu iz 2015., Iran je obuzdao program u zamjenu za oslobađanje od ekonomskih sankcija.
“Bez žurbe”
U konačnici, Teheran želi “dobar” dogovor. Ali ohrabreni visokim cijenama nafte nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, iranski tvrdokorni vladari se klade da bi brzo napredovanje nuklearnih sposobnosti Teherana moglo izvršiti pritisak na Washington da ponudi ustupke.
“Ne žuri nam se. Sa ili bez dogovora, Islamska Republika će preživjeti. Naš nuklearni program napreduje svaki dan. Vrijeme je na našoj strani”, rekao je drugi dužnosnik. “Ali mi želimo dogovor koji 100% služi našim nacionalnim interesima. Želimo dobar dogovor.”
Tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump odustao je od sporazuma 2018. i ponovno uveo američke sankcije. Kao odgovor, Teheran je prekršio dogovor na nekoliko načina, uključujući obnovu zaliha obogaćenog urana. Opći nacrt oživljenog sporazuma u biti je dogovoren u ožujku nakon 11 mjeseci neizravnih pregovora u Beču. No, tada su pregovori prekinuti, uglavnom zbog zahtjeva Teherana da Washington ukloni iransku Revolucionarnu gardu (IRGC) s američkog popisa terorista i američkog odbijanja da to učini, uz obrazloženje da je to izvan dosega oživljavanja sporazuma.
IRGC je najmoćnija iranska vojna sila i odgovara iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Khameneiju. Republikanci u Sjedinjenim Državama tvrde da bi odbacivanje oznake FTO (Strane terorističke organizacije) pokazalo da je demokratska administracija meka prema terorizmu, što američki dužnosnici poriču.
Sankcije IRGC-a
Jedan iranski i jedan europski dužnosnik rekli su Reutersu da je zahtjev sada skinut sa stola, ali da još uvijek dva pitanja, uključujući ono o sankcijama, nisu riješena.
“Poslali smo Amerikancima poruke preko posrednika da je ukidanje sankcija tvrtki Khatam al-Anbiya Construction Headquarter ključno za postizanje sporazuma”, rekao je iranski sigurnosni dužnosnik, koji je želio ostati neimenovan. Gospodarski ogranak IRGC-a, Khatam al-Anbiya, kontrolira golemu mrežu poslovanja, od nafte i plina do građevinarstva. Upitan za komentar, glasnogovornik State Departmenta rekao je: “Ne pregovaramo javno i nećemo odgovarati na nagađanja o iranskim stavovima.”
Vaez je rekao da su takvi zahtjevi najjasniji znak nesposobnosti ili nespremnosti Teherana da razumije američka politička ograničenja. Rekao je: “Zahtjev Teherana za ublažavanje sankcija povezanih s IRGC-om suočava se s istom preprekom s kojom se suočilo uklanjanje garde s popisa FTO-a”. Iran također želi jamstva da niti jedan predsjednik SAD-a neće odustati od dogovora, na isti način na koji je to učinio Trump. No, Biden to ne može obećati jer je nuklearni sporazum neobvezujući politički dogovor, a ne pravno obvezujući ugovor.
Izraelski ministar: Naše veze s arapskim partnerima pomažu u odvraćanja Irana
