„Ustupak“ Turske SAD-u u svezi ruskih sustava S-400

Turska je najavila da će poslati kući ruske vojne stručnjake koji pomažu zemlji u stavljanju u pripravnost protuzračnih raketnih sustava S-400 Triumf kupljenih od Rusije. Time je Ankara riješila jedan od problema u odnosima s Washingtonom u vezi s ovim obrambenim sustavom, istodobno odbacujući zahtjeve za odustajanje od tog sustava. O tome je jučer pisao američki Bloomberg.

Odluka je donijeta uoči zakazanog sastanka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom na marginama summita NATO saveza u Bruxellesu sredinom lipnja. Ona signalizira spremnost Ankare na kompromis oko ovog pitanja koje zabrinjava Washington, i koji traži vraćanje ruskog vojnog osoblja koje pomaže u radu spomenutog sustava PZO dugog dometa. Međutim turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, koji je prošlog ponedjeljka ponovio da će S-400 biti pod turskom kontrolom kad ruski stručnjaci napuste zemlju, istodobno je potvrdio da Ankara neće popustiti širem zahtjevu Washingtona da se riješi ovog oružja kako bi ukinula američke sankcije u prosincu 2020.

“S-400 bit će pod našom 100% kontrolom. Poslali smo puno tehničkih stručnjaka na obuku (u Rusiju). Ruski vojni stručnjaci neće ostati u Turskoj”, rekao je Cavusoglu tijekom posjeta Grčkoj, izvijestila je državna televizija TRT.

Šef turske diplomacije odbio je američke pozive da Turska potpuno napusti raspoređivanje S-400, navodi Eadaily.

Zamjenica američke državne tajnice Wendy Sherman posjetila je prošlog tjedna Ankaru i, prema medijskim izvještajima, turskom savezniku u NATO-u ponudila je “alternativu” ruskom S-400. Očito se radilo o američkim proturaketnim sustavima Patriot.

Dana 19. ožujka američki veleposlanik u Ankari David Satterfield upozorio je Tursku kako su SAD protiv stjecanja druge serije ruskih PZO sustava S-400, prijeteći Ankari “ozbiljnim posljedicama” ako se to dogodi.





Podsjećamo: spomenuti sastanak Bidena i Erdogana u Bruxellesu bit će prvi susret dvojice državnika nakon Bidenovog ustoličenja na ćelu SAD-a. Biden je i u vrijeme predizborne kampanje i tijekom čitavog Trumpovog mandata bio oštar kritičar Erdoganove politike, a vrhunac svog nezadovoljstva tom politikom pokazao je, nedavno, kroz odluku da SAD priznaju turski genocid nad Armencima u vrijeme Prvog svjetskog rata i u doba Otomanskog carstva. Ta je odluka dodatno opteretila i bez toga vrlo složene odnose Washingtona i Ankare. Oni će se na sastanku u Bruxellesu pokušati postaviti u nekakve, međusobno prihvatljive i realistične okvire. Ali (geo)politički interesi i ideološka opredjeljenja između dviju strana toliko su različiti da je teško očekivati bilo kakav značajniji napredak osim u smislu deklarativne vojne suradnje u okvirima NATO saveza, što se više-manje i podrazumijeva s obzirom na njihovo članstvo u istom.

Na skorom sastanku Biden-Erdogan u Bruxellesu pokušat će se osigurati pragmatični interesi, a do uspostave stvarnih savezničkih odnosa bit će još dug i teško dohvatljiv put, barem u eri predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana čiji je pogled na svijet dijametralno suprotan onom Bidenovom, neoliberalnom – s Amerikom kao predvodnicom “slobodarskog i demokratskog svijeta” nasuprot “autoritarnim državama” – što je inače vrlo opasna podjela (u konačnici i po same SAD), na što upozoravaju i pojedini iskusni američki analitičari. Erdogan Tursku u takvom Bidenovom svijetu jednostavno ne želi i tu sigurno nije usamljen u turskim intelektualnim, religijskim i drugim strukturama koje promišljaju budućnost te zemlje.

Komentari

komentar





You may also like