Veleposlanstvo Azerbajdžana u RH: Sudjelovanje PKK-a u sukobu Armenije i Azerbajdžana može ugroziti europsku sigurnost

Strani medij objavljuje da na strani Armenije ratuju najamnici

Objavio 23. rujna 2020. James Wilson

Alarmantna izvješća o tome da je Armenija premještala teroriste Kurdistanske radničke stranke (PKK)
iz Sirije i Iraka na okupirana područja Nagorno-Karabaha kako bi se oni pripremili za buduća
neprijateljstva i obučavali armensku narodnu vojsku, vijest je koja bi vas trebala držati budnima
noću, i to ne samo u Azerbajdžanu već i u Europi, piše James Wilson.

Promjena demografije okupiranih teritorija dovođenjem izbjeglica armenskog podrijetla iz Libanona,
Sirije i Iraka jedno je, iako nezakonito, ali naseljavanje Nagorno-Karabaha militantima PKK-a, koju
sve zapadne zemlje, uključujući SAD i EU, klasificiraju kao terorističku organizaciju, nešto sasvim
drugo.

Armenske politike umjetnog preseljenja nakon eksplozije u Bejrutu 4. kolovoza ove godine i sirijskog
rata 2009. imaju za cilj promijeniti demografsku sliku Nagorno-Karabaha i konsolidirati 30 godina
dugu armensku okupaciju. Oni predstavljaju kršenje međunarodnog prava, Ženevske konvencije i
različitih međunarodnih sporazuma. Preseljenje profesionalno angažiranih militanata i terorista u
Nagorno-Karabah prema međunarodnom pravu moglo bi biti proglašeno ratnim zločinom, što bi
ugrozilo mir i stabilnost u regiji.




Prema novinskoj agenciji Cairo24 i drugim pouzdanim lokalnim izvorima, Armenija je otišla toliko
daleko da je svojim vrhunskim karijernim diplomatima dopustila da pregovaraju o planu transfera
terorista s Patriotskom unijom Kurdistana, najmilitantnijim krilom kurdskog establišmenta na čelu s
Lahur Sheikhom Jangi Talabany i Bafel Talabani. To je uslijedilo nakon prvog neuspjelog pokušaja
pregovaranja o planu stvaranja koridora za slanje kurdskih boraca u Nagorno-Karabah s čelnikom
Kurdistanske autonomne regije Nechirvanom Barzanijem.

Navodno su napori Armenije doveli do prebacivanja stotina naoružanih terorista iz Sulejmanije, koja
se smatra uporištem PKK-a u Iraku, preko Irana u Nagorno-Karabah. Zasebna skupina YPG militanata,
koju mnogi vide kao sirijsko krilo PKK-a, poslana je u Nagorno-Karabah iz regije Qamishli na sirijskoiračkoj
granici, dok je treća skupina PKK / YPG militanata, koja je formirana u bazi Makhmur južno od
iračkog grada Erbila, prije je bila raspoređena u sjedištu iračkog krila Hezbollaha u Bagdadu, da bi
kasnije preko Irana bila prebačena u Nagorno-Karabah.

Prema obavještajnim podacima, Iranska revolucionarna garda uspostavila je posebne kampove za
obuku militanata na iranskom tlu prije njihova slanja u Nagorno-Karabah, gdje također imaju pristup
kampovima za obuku na sigurnoj udaljenosti od PKK-aovoj baze Kandil, broj napada na koju
posljednjih godina sve više raste.

Ovo nije prvi put da Armenija vrbuje teroriste i kupuje plaćenike za svoje interese. Takav je slučaj bio
i tijekom rata u Nagorno-Karabahu devedesetih. Još u sovjetsko doba Kurdi su bili instrumentalizirani
od strane Rusije i Armenije, a prva je osnovala autonomnu regiju Crveni Kurdistan u Nagorno-
Karabahu 1923.-1929. kako bi olakšala preseljenje u tu regiju Kurda koji žive u Azerbajdžanu,
Armeniji i Iranu.

Međutim, aktualna armenska administracija pokazuje se sve više ratobornom prema Azerbajdžanu,
sprečavajući pregovarački proces između dviju nacija zbog unutarnjih političkih razloga, uključujući
zdravstvenu i ekonomsku krizu bez presedana. Ne samo da je trenutna armenska administracija
odbila pridržavati se okvirnog sporazuma OESS-a, koji je načelno dogovoren, već je zatražila početak
mirovnih pregovora od nule. Kako Armenci sve češće odbijaju poslati svoju djecu na prvu liniju
fronta, čini se da je armenska administracija odlučna umanjiti osobne gubitke upotrebom militanata
iz terorističkih skupina. Premijer Nikol Pašinjan čak je najavio inicijativu narodne milicije u zemlji, čiji
su opasni primjeri viđeni u drugim dijelovima svijeta zahvaćenim sukobima, poput Burkine Fasso.

Pod njegovim vodstvom Kavkaz je vidio najgora neprijateljstva u posljednjih nekoliko godina kada su
armenske oružane snage topničkom vatrom napale azerbajdžansku četvrt Tovuz na armensko-azerbajdžanskoj
granici 12. srpnja. U napadu je smrtno stradalo 12  Azerbajdžanaca, uključujući 75-ogodišnjeg civila, četiri osobe su ozlijeđene, a azerbajdžanskim pograničnim selima i farmama nanesena je ozbiljna šteta. Dana 21. rujna jedan je azerbajdžanski vojnik postao žrtva novih okršaja u regiji Tovuz, jer Armenija još jednom nije poštivala prekid vatre.

Priznati od strane UN-a kao azerbajdžanski teritorij, Nagorno-Karabah i njegovih sedam okolnih regija pod armenskom su okupacijom već 30 godina unatoč četrima rezolucijama UN-a, koje pozivaju na trenutačno povlačenje armenskih oružanih snaga. Rastuća militarizacija Nagorno-Karabaha, kao i sudjelovanje plaćenika iz paravojnih skupina na Bliskom istoku, doveli bi do internacionalizacije sukoba, stavljajući regionalne snage u napetost.

Opasne akcije Armenije riskiraju daljnju destabilizaciju regije, koja ima stratešku važnost za Azerbajdžan i Europu, jer za azerbajdžansku naftu i plin kao i ostale izvozne robe osigurava energetske i prometne veze s Gruzijom, Turskom i Europom. Ugrožavanje velikih infrastrukturnih projekata, poput naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan, plinovoda Baku-Tbilisi-Erzurum, željezničke pruge Baku-Tbilisi-Kars, Armenija bi moglo dovesti europsku energetsku i prometnu sigurnost u ogromni rizik, objavilo je Veleposlanstvo Republike Azerbajdžana u Republici Hrvatskoj.

Ovaj tekst u originalu je objavljen na slijedećem linku:

https://eureporter.co/frontpage/2020/09/23/pkks-involvement-in-the-armenia-azerbaijan-conflictwould-
jeopardize-europeansecurity/
amp/?__cf_chl_jschl_tk__=6d108e666c0400ca80a682169b397d08e0ef6dc6-1601457294-
0-ARZkCZRwBwY–
S1LCK7ynNdPJhDCnwN4ruzZLRWb6WrjlhvCPEN_VjsIDlHpxQQFwekpeoBSYvH7fhS5I2pYic0nKDVjPR0
sDThsh9domuzyD6AYtKrg7vJpgGg-9hnKsgGVFWZJgAjkb0ano8beSQv5AmkQxUVvr43pDlSMkCIn5dmcWBdWf73o8qDM5RPUg6h7tZPXh3P98vRsIht7wAEshJmO8CBsdDS6Nvjx1
zBgf-
Yr1Ms4izUYGP2ESfkyKZfumAQrqL3Hzdl_6gcPcwV9fyNT7qqPdLST3jUkidHyM4lxW9CgK5CkAjTW4rQh
–9Xu9ar67qbIgnn9lf93WYjb9HOkjQOe-4n0-
uUG0m9zBW8CKBypJzl8LNQmiStCTR5jnVXQnfxPGUwd93zT-tkfzwCv5yrrbmcECJOsGn

Komentari

komentar

loading...

You may also like