Nakon što armenski parlament na izvanrednom zasijedanju u utorak nije izabrao predsjednika oporbene stranke „Građanski sporazum“ i vođe nedavno pokrenutih masovnih prosvjeda u glavnom gradu Erevanu Nikol Pashiniana za premijera Armenije (dobio je 45 od potrebna 53 zastupnička glasa), on je za srijedu, 2. svibnja, pozvao građane te zemlje na masovne prosvjede i građanski neposluh, blokade prometnica, uključno i one prema erevanskoj zračnoj luci, metroa i opći štrajk, kao i studentsku blokadu nastave.
Iako Pashanianova oporbena stranka ima tek 15-ak zastupnika u parlamentu, on se prometnuo u vođu prosvjeda nakon što je Serzh Sargsyan, dugogodišnji predsjednik zemlje, nakon te funkcije imenovan za premijera Armenije. Sargosyan je nakon višednevnih masovnih prosvjeda ustupio i predao ostavku u ime mira i stabilnosti, a dogovor je bio da parlament izabere novog premijera. Međutim, iako je Pashinian načelno na to pristao, samo je primirio prosvjede, čekajući ishod glasovanja. Prethodno je kazao, kako jedino on može biti predsjednik armenske vlade, što je izazvao kritike pojedinih političara jer takav stav znači negiranje demokratskih načela i izbornih rezultata. Međutim, Pashanian, smatrajući se ojačanim budući je pokretač i predvodnik revolucije, inzistirao je na takvom političkom scenariju, unaprijed dajući na znanje do čega njegov neizbor za premijera može dovesti.
Danas od jutarnjih sati praktički je prekinut promet glavnim gradom Erevanom, kao i željeznički promet između Erevena i drugog po veličini armenskog grada Gyumrija. Metro funkcionira otežano, a prosvjednici su blokirali cestu prema zračnoj luci glavnog grada, u čemu im se pridružilo i više desetaka djelatnika same zračne luke. Blokiran je i niz državnih institucija i ministarstava, a snage sigurnosti i specijalci im se ne suprostavljaju.
Armensko Ministarstvo obrane pozvalo je stanovnike Erevana i regije da ne ometaju promet vojnih vozila kroz čitavu zemlju zbog nužde osiguranja sigurnosti države.
Treba naglasiti kako se prosvjednici za sada ne ponašaju nasilno.
Najnovija vijest je da su i u spomenutom gradu Gyumriju počeli prosvijedi, a prosvjednici mirno sjede pred zgradom gradske i regionalne administracije, zahtijevajući od gradonačelnika da im se priključi.
Podsjećamo da je Armenija velika ruska saveznica (članica vojnog saveza Organizacija sporazuma o zajedničkoj sigurnosti, pod vodstvom Rusije) i da se na njezinom teritoriju nalazi velika ruska vojna baza, od strateške važnosti ne samo za kavkasku regiju već i Bliski istok. Kolika je važnost Armenije za Rusiju dovoljno govori i geografski podatak, da ta zemlja, primjerice, graniči s jednim Iranom. Ali ruski državni vrh se do sada nije otvoreno miješao u unutararmenski politički sukob, ne dajući otvorenu potporu niti jednoj strani. Osim toga, i oporbeni vođa Pashanian je naglasio kako zemlja pod njegovim vodstvom neće mijenjati vanjskopolitički smjer, a to je i većinska volja armenskog naroda, čija zemlja ima vrlo napete i neprijateljske odnose sa susjednim Azerbajdžanom oko Nagorno Karabaha. Međutim, ipak je teško predvidjeti u kojem bi se smjeru razvijala armenska politika u slučaju da premijer postane Nicol Pashanian. On je školovan na zapadu. Također je jasno kako neka snažna sila mora stajati iza ovako masovnih i dobro organiziranih prosvjeda. Pri tom ne treba zaboraviti niti podatak da je drugo po veličini američko veleposlanstvo u Europi upravo smješteno u Erevanu, što samo zanači koliku važnost SAD pridaju toj zemlji. Na armensku politiku veliki utjecaj ima i njezina brojna diaspora, koja ima tri najvećs središta: u SAD-u, Francuskoj i Iranu. Dijaspora po pitanju savezništva s Rusijom nikako nije jedinstvena, a najviše mu se protivi, naravno, ona u SAD-u. Važno je naglasiti, kako je Armenija nedavno promijenila politički ustroj i da više nije predsjednička već parlamentarna demokracija, u kojoj će od sada glavnu ulogu imati premijer, biran u parlamentu, a ne više predsjednik države, iako će on i dalje imati dovoljno snažne ovlasti, poput one zapovjednika oružanih snaga.
Komentari
0 komentara