(Video) Mario Stefanov: DF-21 i DF-26 – kineski projektili odvraćanja napada s mora

Foto: GlobalSecurity.org

Kina na području Južnokineskog mora  i Istočnokineskog mora pokušava osigurati dominantnu poziciju i ekskluzivnu geopolitičku zonu, kao jamstvo stabilnosti te gravitacijske točke svoje strategije „Novog puta svile.“

Uz kinesku  obalu i na širokom pomorskom pojasu uz nju  početna je točka pomorskog puta svile i kineske projekcije pomorske moći i završna točka pomorskih ruta dobave energenata za kinesko gospodarstvo. Tamo se sastaju početak i kraj kineske geostrategije.

To je ključno  mjesto sučeljavanja kineske strategije s američkim i regionalnim silama i njihovim interesima. Na tom obalnom pojasu, kojeg Kina nastoji proširiti izgradnjom umjetnih otoka, vodi se bitka za strategiju kineskog „Novog puta svile“. Na njemu Kina gradi obrambeni bedem koji treba osigurati kinesku obalu i kopno od napada s mora. Kina izgradnjom obrambenog priobalnog pojasa gradi strategiju kontrole mora s kopnenog  položaja, koja po svojim ofanzivnim kapacitetima nadmašuje pojam klasične obalne obrane. Kineski obrambeni pojas nema svrhu samo onemogućiti pristup stranoj vojnoj sili  kineskoj obali u Južnokineskom i Istočnokineskom moru, nego  s kopnenih pozicija učinkovito djelovati po pomorskim ciljevima daleko od kineskog kopna, i tako, kombinacijom  aktivne obrane i ofanzivnog djelovanja s kopna osigurati  kontrolu širokog pomorskog pojasa ispred kineske obale. On je za Kinu od strateške važnosti jer je početna i završna točka geostrateške doktrine „Novog puta svile“ .

Na tom prostoru Kina gradi zrakoplovne i pomorske luke, stacionira pomorske i kopnene zrakoplovne snage i priprema cjelovitu infrastrukturu za ratno djelovanje.

Važnu ulogu u tom obrambenom sustavu, svojevrsnom ogromnom pomorskom uporištu, imaju kineske raketne snage. Njih čine klasične protubrodske rakete obalne obrane koje služe za djelovanja u okviru kratkog dometa po neprijateljskom brodovlju, krstareći projektili kopnenog baziranja koji imaju sposobnost djelovanja po pomorskim ciljevima koristeći klasične ili nuklearne bojne glave. Treća kategorija tog obrambenog raketnog kompleksa, koji ima u povijesti ratovanja možda prvi put viđenu ambiciju ofanzivnog djelovanja s kopna prema pomorskim ciljevima, su balističke rakete različitog dometa koje također mogu koristiti nuklearne i klasične bojne glave. Većina njih pomorske ciljeve može uništavati samo primjenom nuklearnih bojnih glava jer je potrebno pomorski cilj, kao što je primjerice američki nosač zrakoplova ili prateća krstarica,  direktno pogoditi kako bi bio onesposobljen ili uništen. Pogreška na cilju klasičnih  balističkih raketa još je uvijek prevelika da bi mogle ne nuklearnim bojnim glavama uništavati srednje i velike neprijateljske ratne brodove. Da bi to bilo moguće potrebno je bojnoj glavi balističke rakete u završnoj fazi putanje omogućiti navođenje na cilj. Slikovito rečeno kineska tehnologija pokušava postići da projektil, kao što je njemački V-2 iz 2.svjetskog rata koji je služio za gađanje velikih ciljeva kao što je London, usmjeri na točkasti cilj kao što je razarač, krstarica ili nosač aviona. U završnoj fazi raketa, posljednji stupanj rakete ili njezina bojna glava leti tolikom brzinom da bi već samim kinetičkim udarom mogla uništiti neprijateljski brod. Ali ta brzina otežava uspostavu bilo kakvog vođenja projektila prema cilju.





Kineska vojna industrija  duboko je ušla u rješavanje toga problema i možda prva u svijetu dizajnirala balističke projektile protubrodske namjene čije bojne glave u terminaloj fazi leta mogu manevrirati i usmjeravati se prema cilju. Najbliže postavljenom cilju kineska vojna industrija došla je s balističkom raketom DF-21D i njezinim nasljednikom, balističkom raketom DF-26. Projektil DF-21D spada u kategoriju ASBM (Anti ship ballistic missile)  koji se može još uspoređivati s indijskom raketom Agni V. Dometa je 1500 km i opremljen bojnom glavom koja može manevrirati u završnom dijelu leta. Raketa i bojna glava opremljeni su snezorima koji omogućuju korekciju putanje u terminalnoj fazi leta. Taj projektil, za sada ispitan samo u kontroliranim uvjetima na kopnu, mogao bi potopiti velike površinske ratne brodove, uključno i nosače zrakoplova i time znatno ojačati i proširiti kineski priobalni obrambeni bedem. Raketa je smještena na vozilu s kojeg se i lansira, a vođenje prema cilju je aktivno radarsko i infracrveno. Također se koristi i pozicioniranje uz pomoć kineskih satelita. Visoka nadzvučna brzina manevrirajuće bojne glave rakete DF-21D drži se da bi anulirala proturaketnu obranu napadnutih brodova. Godišnja proizvodnja ASBM-a DF-21D procjenjuje se na desetak godišnje, a do kraja desetljeća kineska vojska bi mogla posjedovati najmanje 80 sustava DF-21D, postavljenih na mobilne transportere. Dakako, DF-21D bi upotpunjavala djelovanje kineskih protubrodskih krstarećih projektila  CJ-10, odnosno njezine izvedenice kopnenog lansiranja DF-10A. Projektili su dometa do 1500 km, a programirana pogreška na cilju (circular error probable – CEP) navodno je svega stotinjak metara uz pomoć satelitskog sustava navođenja.

Daljnji razvoj rakete DF-21D je nova  kineska balistička raketa DF-26 koja se konstrukcijski temelji na DF-21 ali ima mnogo veći domet. Stoga ulazi u kategoriju IRBM-a (Intermediate range ballistic missile) koja uključuje rakete dometa 3000 do 5500 km. Za postojanje ove rakete doznalo se 2014. godine, a prvi put je javno prikazana 2015. godine. DF-26 je dvostupanjska raketa na kruto gorivo, procijenjenog dometa 3000 do 4000 km. Mnogi izvori sugeriraju kako je njezin krajnji domet veći od 5000 km. Smatra se da na tu udaljenost može prenijeti korisni teret težine 1200 do 1800 kg. Raketa se prevozi i lansira s mobilnog transportera, dugačka je 14 metara, promjera 1,4 metra. Špekulira se o točnosti pogađanja DF-26 pa se procjenjuje da je CEP između 150 do 450 metara. No vrlo je vjerojatno kako projektil ima satelitsku navigaciju preko satelitskog sustava BeiDou, pa bi CEP mogao biti manji od 100 metara.  Prema nekim izvorima preciznost DF-26 dostiže čak i 10 metara CEP-a. Ali to nije potvrđeno.

Uz krstareće protubrodske rakete srednjeg dometa, kineski program protubrodskih balističkih raketa usmjeren je na poništavanje nadmoći velikih ratnih brodova i moćnih flota globalnih pomorskih sila djelovanjem s kopna. Tako je taj program i sastavni dio vječnog nadmetanja kopnenih i pomorskih sila svijeta  za prevlast .





 

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like