Foto: turkey.imtilak.net
I dok diljem svijeta, pa tako i Europi traju američko-ruska geopolitička prepiranja i pokazivanja mišića, biznis, kao i obično, ide dalje svojim putom. Moglo bi se reći – i prema onoj narodnoj: „psi laju, karavane prolaze“. O tome svjedoči i slijedeća vijest:
Turski mediji posljednjih dana pišu o predstojećem posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Turskoj početkom iduće godine, radi sudjelovanja na svečanosti puštanja u pogon ruskog plinovoda „Turski tok“, čija je jedna od izgrađenih dviju cijevi, kapaciteta 15,75 milijardi m3 plina godišnje, namjenjena za potrebe turskog tržišta.
A danas se na te navode turskih medija osvrnuo glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitry Peskov, kazavši pred okupljenim novinarima kako se taj posjet ruskog čelnika priprema. „U jednom od zadnjih telefonskih razgovora Putin i Erdogan su se uistinu dogovorili da početkom siječnja… do kada će biti izgrađen i kopneni dio „Turskog toka“, moguće, dođe do posjeta predsjednika Putina Turskoj. Taj se put priprema“, izjavio je u ponedjeljak, 25. studenog, Dmitry Peskov.
Podsjećamo: plinovod „Turski tok“ je energetski projekt nastao kao neposredna posljedica otkazivanja već započete izgradnje plinovoda „Južni tok“ od strane Bugarske – tj. zemlje na čije je kopno taj crnomorski podmorski plinovod trebao izići i dalje se nastaviti pojedinim zemljama Jugo-istočne Europe prema Mađarskoj i Austriji. Osim „Turskog toka“, neposredna i gotovo paralelna posljedica odustajanja od „Južnog toka“ kao i složenog sigurnosnog stanja u Ukrajini, bila je i odluka o izgradnji dvocjevnog plinovoda „Sjeverni tok 2“ (dugog oko 1200 kilometara i kapaciteta od 55 milijardi m3 plina godišnje) kojeg ruski Gazprom upravo završava s europskim energetskim konzorcijima iz Njemačke, Francuske, Austrije, Velike Britanije i Nizozemske (do sada je izgrađeno više od 80% njegove ukupne trase i još preostaje za izgraditi više-manje samo dionicu kroz danske vode Baltičkoga mora u dužini od oko 150 kilometara).
Izgrađena druga cijev plinovoda „Turski tok“ (također kapaciteta 15,75 milijardi m3 plina godišnje) namjenjena je za potrebe europskog tržišta i ovisit će o željama EU da se tim plinom opskrbljuju. Za sada ga nemjeravaju koristiti Bugarska, Srbija i Mađarska (o tome razmišlja i Slovačka), koje u tu svrhu već aktivno proširuju svoj postojeći plinovodni sustav i izgrađuju nove skladišne kapacitete. Kada bi točno ruski plin iz „Turskog toka“ trebao poteći prema europskim potrošačima još nije poznato, ali je poznato da u proširenju bugarskog plinovodnog sustava trenutačno financijski sudjeluju i najveće europske i američke banke.
O zanimljivim detaljima iz složene izgradnje ovoga crnomorskog plinovoda, koja se odvijala na do sada najvećim dubinama bilo kojeg postojećeg plinovoda na svijetu (poneke dionice polaganja cijevi obavljale su se na dubinama većim od 2000 metara) možete pogledati na priloženom videu ispod teksta.
