Zanimljivost iz svijeta energetike. Jedan od elemenata čija se važnost u medijima vrlo rijetko spominje – helij, posljednjih godina postao je deficitaran na svjetskom tržištu. Njegova je važnost vrlo velika u svijetu visokotehnološke industrije – od svemirskog sektora, preko medicine i elektronike. Primjerice, bez helija ne može raditi niti aparat za magnetnu rezonanciju, a helij u velikim količinama nabavljaju i IT divovi poput Facebooka i Googlea, koji im služi za hlađenje opreme u centrima za čuvanje podataka.
Tako Phil Kornbluth, čelnik konzalting tvrtke Kornbluth Helium Consulting, za specijalizirani medij Gasworld, navodi kako deficit helija na svjetskom tržištu traje od veljače 2018. godine. On je najvećim dijelom posljedica smanjenja postojećih zaliha, a ne rasta potražnje. Vrhunac se dogodio prošle godine, u kolovozu, kada je deficit helija dostigao razinu od 40%, navodi Kornbluth. Pad potražnje zbog pandemije Covida-19 donekle je ublažio stanje, a potražnja će rasti postupno. Pri tom Kornbluth navodi kako će budući deficit helija biti moguće izbjeći nakon dovršetka izgradnje velikog projekta ruskog Gazproma – Amurske plino-prerađivačke rafinerije. On također navodi kako će se do kraja ove godine također pojaviti i nova tvornica za proizvodnju helija u Kataru, a određenu ulogu u proizvodnji helija igra i Alžir. Ovdje bismo dodali, kako su, prema mediju ZME Science, dugo vrijeme vodeću ulogu u proizvodnji helija imale SAD, koje su osiguravale 90% svjetske proizvodnje. Međutim, od 90-ih godina prošloga stoljeća stanje se počelo mijenjati i sada su jedni od njegovih najvećih proizvođača Katar i Alžir.
Phil Kornbluth navodi kako će se vrlo velik izvor helija iduće godine pojaviti u Sibiru, što će omogućiti spomenuti Gazpromov projekt. Evo o čemu se konkretno radi:
Stručnjaci procjenjuju kako će Gazpromov projekt Amurske plino-prerađivačke rafinerije biti jedan od glavnih igrača na svjetskom tržištu helija i da će on zaustaviti njegov deficit, štoviše – dovesti i do pojave viška helija na tržištu.
Predsjednik Gazproma Aleksei Miller na danas održanoj prezentaciji projekta o proizvodnji i marketingu helija u okviru „Istočnog plinskog programa“, izjavio je slijedeće: „Nakon uvođenja rada Amurske plino-prerađivačke rafinerije na punu snagu, Gazprom će postati jedan od vodećih igrača na međunarodnom tržištu helija. Tvrtka će povećati njegovu proizvodnju za 13 puta. Za oko trećinu trenutačne ukupne svjetske potražnje.“
Ovaj projekt se gradi za preradu plina koji se dostavlja kroz plinovod Sila Sibira koji ide u Kinu. Izgradnja projekta spomenute rafinerije sada je na razini od 66%, a jedna od komponenti njezine proizvodnje bit će i helij. On će se pretovarati u kontejnere u kojima će se održavati temperatura od -269 °C, nakon čega će se prevoziti u specijalizirano logističko središte u zoni Vladivostoka, odakle će se kroz tamošnje luke plasirati na svjetsko tržište. Gazprom navodi kako potražnja za helijem u svijetu raste, a to se najviše odnosi na Azijsko-tihooceansku regiju. Prema količini proizvedenog helija – od 60 milijuna m3 godišnje, Amurska plino-prerađivačka rafinerija postat će svjetski lider, tvrdi ruski i svjetski plinski div Gazprom.
O divovskim dimenzijama ovoga projekta i brzini njegove izgradnje više možete doznati iz videa priloženog ispod teksta. On, zapravo, svjedoči, koliko Rusija, usprkos bolnih Zapadnih gospodarskih i financijskih sankcija uvedenih 2014. g. uspješno realizira svoju viziju budućnosti, koja, očito, nije nužno vezana uz njen zapadni smjer gospodarske suradnje. O tome bi itekako morali voditi računa i svi oni koji se ovih dana u EU zdušno zalažu za obustavu izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, zbog, ni manje ni više nego blago rečeno „čudnog“ trovanja Alekseia Navanog. Rusija bez spomenutog plinovoda (iako ga, logično, nedvojbeno želi izgraditi i staviti u pogon) sigurno neće propasti ali bi posljedice po EU i prije svega Njemačku mogle biti puno veće i skuplje.
