Kineski čelnik Xi Jinping učinio je to da Zapad zbilja ne zna koliko i na koji način će se Kina ekonomski ponašati prema Rusiji. Prisjetimo se, prije godinu dana je Xi s Putinom najavio “suradnju bez granica”. Kina igra vješto. Iako je izbjegla direktno kršenje sankcija, njezina kupnja ruske nafte i plina porasla je gotovo 60 posto u kolovozu u odnosu na prošlu godinu, piše AP. To itekako pomaže da se dopuni novčani tok prema Moskvi što je potpuno suprotna težnja od onoga što žele Sjedinjene Države, Europa i Japan. Xi i Putin trebali bi se sastati ovog tjedna u Uzbekistanu na sastanku Šangajske organizacije za suradnju, osmočlane srednjoazijske sigurnosne skupine.
Washington i saveznici iz G7 velikih gospodarstava žele stisnuti Moskvu uvođenjem gornje granice oko toga koliko kupci smiju platiti za njezinu naftu. To bi zahtijevalo suradnju Kine, Indije i drugih energetski gladnih azijskih gospodarstava koja izbjegavaju svrstati se na stranu po pitanju Ukrajine stavljanje i još uvijek kupuju od Rusije. Ono što je zanimljivo jest da kupuju rusku energiju po nižim cijenama. Peking je otvoreno najavio da neće podržati takvu inicijativu reguliranja cijene ruske nafte.
“Indija i Kina bi mogle odlučiti ostati izvan sukoba i potpisati zasebne sporazume s Rusijom”, napisao je Sergej Vakulenko, bivši direktor strategije ruskog plinskog diva Gazproma, u izvješću za Zakladu Carnegie za međunarodni mir. Potencijalna uloga Kine kao zemlje koja smanjuje efekt sankcija prema Rusiji odražava njezinu snagu kao drugog najvećeg globalnog gospodarstva i njezinu nevoljkost da povrijedi Rusiju. Odnosi Pekinga i Moskve bili su hladni tijekom sovjetske ere, no dvije su strane sklopile “politički brak iz interesa” od 1990-ih, ujedinjene zajedničkom frustracijom prema SAD-u. Rusija sada traži podršku od Kine, rekao je Aleksander Gabuev, vodeći ruski stručnjak za veze s Pekingom.
Kina je najveći trgovinski i gospodarski partner Rusiji izvan koalicije sankcija, istaknuo je, pridonoseći oko 18 posto vanjskoj trgovini Rusije. Ako Rusija prihvati korištenje kineskog juana kao svoje glavne strane valute i od Kine očekuje neke tehnologije koju sada više ne može kupiti od Zapada, kineska pomoć će dodatno rast, ali i kineski utjecaj. “Kina će biti puno veći partner Rusije do kraja ove godine, a bit će to posebno u nadolazećim godinama, kada će naftni embargo u potpunosti funkcionirati, a izvoz plina u EU pasti, možda i na nulu, osim onoga što prolazi kroz Turski tok”, rekao je Gabuev.
Vojno krilo vladajuće Komunističke partije, Narodna oslobodilačka vojska, potrošilo je milijarde dolara na ruske borbene zrakoplove i drugo oružje počevši od kasnih 90-ih, ali te su kupnje okončane jer Kina razvija vlastitu tehnologiju.
Sankcije koje su nametnuli Washington, Europa i Japan provode se prijetnjom da bi svaka zemlja koja ih prekrši, čak i ako na njih nije pristala, također mogla biti odsječena od vrijednih zapadnih tržišta i globalnog bankarskog sustava. Kina, najveći svjetski potrošač energije, ima jednu od najvećih flota tankera i vlastite osiguravatelje, što bi Pekingu omogućilo da radi izvan granica G7. Odsijecanje Kine iz svjetske ekonomije bilo bi ekonomsko samoubojstvo za Zapad.
Ako Kina, Indija ili druge azijske vlade odbiju suradnju, G7 mora odlučiti hoće li sankcionirati svoje najveće trgovinske partnere i “riskirati vođenje ekonomskog rata na nekoliko frontova”, napisao je Vakulenko. U međuvremenu, Rusija je zaprijetila da će prestati prodavati energiju svakoj zemlji koja bude udovoljavala daljnjim sankcijama. Kina odbacuje sankcije koje su već na snazi kao neprikladne jer nisu nametnute kroz Ujedinjene narode, gdje Peking i Moskva imaju pravo veta kao stalne članice Vijeća sigurnosti. No, velik dio kineskih banaka i tvrtki pristale su na sankcije protiv Rusije zbog straha da će izgubiti pristup vrijednim zapadnim tržištima ili globalnom financijskom sustavu. Kini ili drugim zemljama nije zabranjeno kupovati rusku energiju. No, predsjednik Joe Biden upozorio je Xija na neodređene posljedice ako Peking pomogne Moskvi da izbjegne sankcije. Neke kineske tvrtke povlače se iz Rusije, ali čini se da Peking istodobno traži načine kako profitirati od izolacije Moskve. Gazprom je prošli tjedan pristao prepustiti državnoj tvrtki China National Petroleum Corp. plaćajte u ruskim rubljama ili kineskim juanima umjesto u dolarima. To ide u korist Kine, jer malo drugih izvoznika prihvaća juane, zbog čega je vjerojatnije da će Rusija kupovati kinesku robu.
Pristup ruskoj nafti i plinu po niskim cijenama pomogao je Kini da se obrani od inflacije koja muči zapadna gospodarstva. Dok je inflacija u 17 zemalja koje koriste euro porasla na rekordnih 9.1 posto, kineske potrošačke cijene porasle su samo 2.5 posto u kolovozu, što je pad u odnosu na 2.7 posto iz prethodnog mjeseca. Osim uvoza koji se pojavljuje u službenim podacima, Kina bi također mogla kupovati rusku naftu, zajedno sa sirovom naftom iz Irana i Venezuele, preko trgovaca na Bliskom istoku. Trgovci u Fujairahu, luci u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, miješaju terete od dobavljača koji su pod sankcijama i premještaju ih između tankera na moru kako bi sakrili njihovo podrijetlo, izvijestio je u kolovozu The Wall Street Journal.
S druge strane, izvoz u Kinu iz Malezije, proizvođača nafte, premašuje domaću proizvodnju te zemlje jugoistočne Azije za jednu trećinu, prema Bloomberg Newsu, što sugerira da se koristi kao kanal za druge opskrbe. Kina je već Moskvi ponudila jedan ekonomski spas nakon zapadnih sankcija nametnutih zbog zauzimanja Krima 2014. od Ukrajine, pristajući kupiti ruski plin u 30-godišnjem ugovoru vrijednom čak 400 milijardi dolara. Početkom veljače, tri tjedna prije napada Moskve na Ukrajinu, Peking i Moskva objavili su 30-godišnji ugovor o plinu. Službeni kineski list Global Times rekao je da će povećati ruske godišnje isporuke Kini za oko 25 posto.
