Privremeno suđenje nad ukrajinskim militantima moglo bi se održati u gradu Mariupolju, izjavila je to za ruski medij RIA Novosti Elena Šiškina, predsjednica odbora za kazneno i upravno zakonodavstvo parlamenta samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR).
Ovdje bismo dodali kako se najvjerojatnije misli na pripadnike kontroverzne postrojbe Azov čiji se dio boraca, uključujući i trojicu najviših zapovjednika, prije cca dva tjedna predao ruskim snagama i proruskim postrojbama u lučkom gradu Mariupolju na obali Azovskog mora.
Grad teritorijalno pripada Donjeckoj oblasti, kako se ona službeno zove u sklopu Ukrajine, a njegovi su stanovnici na ilegalnom referendumu prije izbijanja borbi 2015. godine većinski glasovali za priključenje separatističkom DNR-u. Mariupolj je ipak uspio ostati pod nadzorom službenog Kijeva upravo zahvaljujući brzom prodoru spomenute postrojbe Azov, koja je tada djelovala izdvojeno od struktura službene ukrajinske vojske. U to je vrijeme bila izrazito prožeta nacističkom ideologijom i simbolikom, ali je naknadno uvrštena u službeni sastav ukrajinske vojske i, prema navodima Kijeva, potpuno očišćena od nacističke ideologije.
S druge strane ruski mediji i televizijski programi učestalo prikazuju predaju vojnika iz Azova u Mariupolju i njihove tetovaže na tijelima s nacističkom simbolikom. Upravo je skidanje odjeće prilikom predaje pred TV kamerama bio jedan od zadataka kojeg su provodili ruski vojnici koji su ih dočekivali, s obzirom kako je to bio, kako navode, u slučaju vidljivih zabranjenih simbola i najjasniji znak da se radilo upravo o pripadnicima Azova, a ne drugih profesionalnih postrojbi ukrajinske vojske.
Nakon predaje, dio predanih vojnika iz postrojbe Azov kasnije je prevezen na teritorij Ruske Federacije (dio je ostao u medicinskim stacionarima u obližnjem gradu Novoazovsku i obližnjim zatvorima pod kontrolom proruskih snaga) s obzirom na bojazan da bi se na prostoru samoproglašenog DNR-a ogorčeni građani, koji ih smatraju krivcima za počinjenje teških kaznenih dijela – vjerojatno s njima htjeli obračunati na klasični način – po „zakonu linča“. Prebacivanjem na ruski teritorij, zarobljeni vojnici iz Azova u gradu Rostovu morali su u pratnji snažnog osiguranja pješačiti središtem grada pred lokalnim stanovnicima, na sličan način kako su u Drugom svjetskom ratu zarobljeni vojnici njemačkog Wermachta morali prodefilirati središtem Moskve pred zbunjenim građanima koji su ih u čudu uglavnom samo šutke promatrali.
Kakva će na kraju biti sudbina predanih Azovaca za sada je neizvjesno. Ono što je za njih svakako povoljnija okolnost je da u Ruskoj Federaciji, za razliku od samoproglašene DNR, ne postoji smrtna kazna.
Osim toga ne prestaju pozivi pojedinih zapadnih čelnika Moskvi da se predani vojnici iz postrojbe Azov puste u inozemstvo. Jedni od takvih poziva, s tom temom, dogodili su se prošli vikend, kada su ruskog predsjednika Vladimir Putina nazvali francuski predsjednik Emmanuel Macron, a onda i njemački kancelar Olaf Scholz.
Ono što je sigurno je to, da su nakon istih poziva burno reagirali svi ruski državni i utjecajni mediji, osudivši takva nastojanja kao neprihvatljiva.
Zbog svega toga najrealnije je očekivati provedbu glavnog sudskog procesa i donošenje presude u samoj Rusiji, a koja će sudbina predanih vojnika biti nakon toga još nitko ne zna.
Podsjetimo da je veliki broj njemačkih vojnika, zarobljenih ili predanih u vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon nekoliko godina (rijetko tko više od deset) iz SSSR-a vraćen u Njemačku. Ali tamo se radilo o stotinama tisuća vojnika, a osim toga – ovo su ipak neka nova vremena.
