Wikipedija se žali na odluku ruskog suda o uklanjanju ‘dezinformacija’

Zaklada Wikimedia, koja je vlasnik Wikipedije, podnijela je žalbu na odluku moskovskog suda kojom se zahtijeva uklanjanje članaka s informacijama o ruskoj invaziji na Ukrajinu, tvrdeći da ljudi imaju pravo znati činjenice o ratu, izvještava Reuters.

Moskovski sud kaznio je Zakladu Wikimedia s 5 milijuna rubalja (88.000 dolara) jer je odbila ukloniti ono što je nazvala dezinformacijama iz članaka na Wikipediji na ruskom jeziku o ratu, uključujući naslove poput: “Ruska invaziju na Ukrajinu”, “Ratni zločini tijekom ruske invazije Ukrajine” i “Masakr u Buči”. “Ova odluka implicira da dobro izvorno i provjereno znanje na Wikipediji koje nije u skladu sa stavom ruske vlade predstavlja dezinformaciju”, rekao je Stephen LaPorte, pomoćnik glavnog savjetnika u Zakladi Wikimedia, u priopćenju. Wikipedija, koja kaže da nudi “drugi nacrt povijesti”, jedan je od rijetkih preostalih važnih provjerenih izvora informacija na ruskom jeziku za Ruse nakon obračuna s medijima u Moskvi, piše Reuters. “Vlada cilja na informacije koje su vitalne za živote ljudi u vrijeme krize”, rekao je LaPorte. “Pozivamo sud da preispita u korist svačijeg prava na pristup znanju i slobodno izražavanje.”

Moskovski je sud ustvrdio da objavljene ‘dezinformacije’ na Wikipediji predstavljaju opasnost za javni red u Rusiji i da Zaklada Wikimedia, čije je sjedište u San Franciscu u Kaliforniji, negativno djeluje unutar Rusije. Zaklada je procesuirana po zakonu zbog nebrisanja zabranjenih informacija. Slučaj je pokrenuo ruski komunikacijski regulator Roskomnadzor, koji nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o slučaju. U žalbi, koju je Wikipedija podnijela 6. lipnja, a detalji su objavljeni u ponedjeljak, tvrdi se da je uklanjanje informacija kršenje ljudskih prava. Nadalje, u žalbi se naglašava da Rusija nema ovlasti nad Zakladom Wikimedia, koja je globalno dostupna na više od 300 jezika. Unose na Wikipediji pišu i uređuju volonteri.

Priče o ratu, najvećoj europskoj kopnenoj invaziji od Drugog svjetskog rata, drastično se razlikuju – i postale su vrlo politizirane s novinarima u Moskvi i na Zapadu koji se često međusobno optužuju za krivo izvještavanje o ratu.

Ukrajina tvrdi da je žrtva ničim izazvanog otimanja zemlje u imperijalnom stilu od strane Rusije i da će se boriti do kraja da povrati teritorij koji su ruske snage okupirale. Kijev je više puta tražio od Zapada pomoć u borbi protiv Rusije. Predsjednik Vladimir Putin i ruski dužnosnici ne koriste riječi “rat” ili “invazija”. U Rusiji se događaji u Ukrajini nazivaju “specijalnom vojnom operacijom” s ciljem sprječavanja progona govornika ruskog jezika u istočnoj Ukrajini. Putin također kaže da je sukob prekretnica u ruskoj povijesti: pobuna Moskve protiv Sjedinjenih Američkih Država. Tvrdi da SAD ponižava Rusiju od pada Sovjetskog Saveza 1991. i potiče na proširenje vojnog saveza NATO-a.

Ukrajina i njezini zapadni pristaše poriču tvrdnje Moskve da su govornici ruskog jezika proganjani. Kijev kaže da su ruske snage počinile ratne zločine, uključujući ubojstva, mučenja i silovanja u mjestima kao što je Buča. Rusija tvrdi da se navodni dokazi o ratnim zločinima sastoje od pažljivo izrađenih lažnjaka i da su Ukrajina i njezini zapadni podupirači širili dezinformacije o ruskim snagama.





 

Komentari

komentar





You may also like