Z. Meter: Kinesko sudjelovanje u ruskim strateškim vojnim vježbama „Kavkaz-2020“

Vojno-sigurnosne i političke dimenzije

I dok jačaju napetosti u američko-kineskim odnosima (o čemu svjedoči i prethodno objavljena vijest na našem portalu, o američkom neizdavanju viza kineskim studentima i znanstvenicima), Kina, očito, ne želi ostati „jedan na jedan“ sa Sjedinjenim Državama, barem kada je riječ o vojno-sigurnosnim i obrambenim pitanjima. S tim ciljem ona nastavlja jačati vojnu suradnju s Rusijom (kojoj, također, u uvjetima potpuno „zatrovanih“ odnosa na relaciji Moskva-Washington, godi intenziviranje strateškog partnerstva s Pekingom), koja se, osim po pitanju kupovine ruskog naoružanja i vojne tehnologije, ogleda i u sve češćem zajedničkom sudjelovanju u strateškim vojnim vježbama. Dovoljno je podsjetiti na prije dvije godine održane najveće ruske strateške vojne vježbe u njenoj povijesti – Vostok-2018 (na kojima je sudjelovalo 300 tisuća ruskih vojnika, ili trećina njezinog ukupnog vojnog kadra), na kojima su sudjelovali i kineski vojnici i vojna tehnika, ali i – po prvi put, i kineski generali, koji su i sukreirali pojedine planove i zadaće tih vježbi zajedno s ruskim vojnim zapovjednicima (vidi poveznicu ispod teksta). A tu, očito, nije bio i kraj. Naprotiv!

Kinesko Ministarstvo obrane upravo je i službeno potvrdilo kako će vojnici Narodno-oslobodilačke vojske (PLA) Kine sudjelovati na ruskim strateškim vojnim vježbama „Kavkaz-2020“, koje će se održati od 21. do 26. rujna ove godine. U tim će vježbama sudjelovati još i vojnici iz Armenije, Bjelorusije, Irana, Mjanmara, Pakistana (indijska vojska nedavno je otkazala svoje planirano sudjelovanje zbog problema su svezi s brzim širenjem koronavirusne epidemije u zemlji, što negativno utječe na logistiku i prebacivanje vojnih snaga u inozemstvo, o čemu smo također izvijestili na ovom portalu) i još ponekih zemalja (ukupno njih 9). Ranije je Azerbajdžan otkazao svoje sudjelovanje, a prema neslužbenim informacijama, Baku ne želi sudjelovati u vojnim manevrima zajedno s Armenijom s kojom ima vrlo konfliktne odnose vezano uz međusobne teritorijalne sporove i regiju Nagorno Karabah, a nova kulminacija napetosti bila je upravo početkom ovoga ljeta, kada su izbili novi, intenzivniji vojni sukobi, koji su prijetili i izbijanjem novog velikog armensko-azerbajdžanskog rata.

Vojno-sigurnosna dimenzija vježbi Kavkaz-2020, koje se održavaju u ruskom Južnom vojnom okrugu (o čemu govori i njihov naziv), ogleda se u jasnoj poruci koja govori o važnosti koju Moskva ponovo pridaje svom južnom strateškom smjeru – Bliskom istoku i Indijskom oceanu, a kako je to bilo i u vrijeme Carske Rusije kada je upravo taj smjer djelovanja bio i najvažniji s obzirom na tadašnje glavne ruske antagoniste – Otomansko i Perzijsko Carstvo. Sada to isto dolazi do izražaja, poglavito po pitanju Irana (ali s potpuno suprotnim predznakom i kontekstom u odnosu na spomenuti – povijesni), koji se proteklih godina nalazi pod maksimalnim američkim političkim i sankcijskim pritiskom, i s kojim Moskva (kao i Peking) razrađuje različite strateške kombinatorike, važne po obje zemlje s obzirom da su i jedna i druga u političkom smislu u sličnom položaju kada je riječ o njihovim odnosima s Washingtonom. To se itekako vidjelo i prigodom nedavnog odbijanja dviju američkih rezolucija o Iranu u Vijeću sigurnosti UN-a: po pitanju uvođenja novih međunarodnih sankcija protiv Teherana i oko produljenja međunarodnog oružanog embarga protiv Irana koji istječe u listopadu, a što su blokirale i Moskva i Peking, ali i mnoge druge članice VS, uključno i europske saveznice SAD-a Velika Britanija, Francuska i Njemačka, vidi poveznicu:

Z. Meter: Što slijedi nakon bolnog diplomatskog poraza SAD-a i odbijanja produljenja oružanog embarga Iranu



 

Politička dimenzija  vježbi Kavkaz-2020 jednaka je onoj iz vježbi Vostok-2018, i ima isključivo jednu ulogu: ukazati na rusku pripremu i spremnost za vođenje suvremenog rata, a poruka se odašilje prije svega Washingtonu. Moskva ne namjerava ustupiti pred ugrozama vojnog, političkog i gospodarskog karaktera, a čini se kako ju je u tome odlučio slijediti i Peking, jer, objektivno, drugog izbora niti nema ako ne želi ostati izoliran – bez velikog i utjecajnog saveznika u regiji i svijetu. Jer washingtonski su stratezi ozbiljni kada je riječ o njihovoj namjeri kineskog izbacivanja iz američke sfere utjecaja, pri čemu je sada glavno pitanje, na koje se prostore taj utjecaj još odnosi – gdje se prije svega ima u vidu Europska unija, koja ne gleda blagonaklono na otvaranje još jednog velikog fronta (uz onaj ruski) – ovoga puta protukineskog. Time bi, htjela ili ne, i definitivno pala pod dominantan utjecaj SAD-a, kako u vojno-sigurnosnom (što još uvijek uvelike i je), tako i po gospodarskom, a što bi – sveukupno, predstavljalo i kraj snova o samostalnoj globalnoj geopolitičkoj ulozi i utjecaju EU.

Zoran Meter: RUSKE VOJNE VJEŽBE „VOSTOK-2018“, ILI „SPREMNI SMO ZA RAT S SAD-OM“

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like