Z. Meter: Promjena na čelu CIA-e: radikalizacija ili spašavanje onoga što je ostalo od američko-ruskih odnosa?

Na čelu američke Središnje obavještajne agencije (CIA) bit će bivši veleposlanik te zemlje u Rusiji, 64-godišnji William Burns, navedeno je danas na službenoj web stranici prijelaznog tima novoizabranog predsjednika Joe Bidena.

Burns je bio američki veleposlanik u Ruskoj Federaciji od 2005. do 2008. godine. U razdoblju 2011. – 2014. obnašao je dužnost prvog zamjenika državnog tajnika Sjedinjenih Država, a posljednjih je godina bio predsjednik centra Carnegie (privatne organizacije čija je glavna zadaća promicanje suradnje između svjetskih zemalja). Burns je, kao diplomat, bio izravno povezan s operacijom Pustinjska oluja (1991.), raspadom Jugoslavije (1999.), širenjem NATO saveza itd. Ima više od 20 godina aktivnog iskustva po sovjetskom, a zatim i ruskom smjeru djelovanja.

Danas smo već objavili vijest i o imenovanju novih članova američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, u kojem je kao šefica sektora za Rusiju izabrana Andrea Kendall-Taylor, bivša djelatnica CIA-e.

Očito je kako Biden jača svoj suradnički tim unutar osjetljive problematike nacionalne sigurnosti s provjerenim i iskusnim kadrovima i stručnjacima po pitanju Rusije. Sprema li se on time na zaoštravanje odnosa s najvećim američkim globalnim vojnim suparnikom ili jača svoje sposobnosti za pregovaračke procese koji će s Moskvom i Vladimirom Putinom prije ili kasnije uslijediti (oni bitni – oko strateškog nuklearnog sporazuma Start 3 koji ističe krajem veljače ove godine svakako će se pokušati nastaviti odmah po preuzimanju vlasti nove administracije u Bijeloj kući, o čemu je Biden govorio i u predizbornoj kampanji).  Strateški nuklearni sporazum (o interkontinentalnim balističkim raketama), jedini takve vrste koji je još ostao na snazi između dviju vojnih velesila, ni Moskva ni Washington ne žele raskinuti ali se ne slažu po pojedinim ključnim pitanjima na kojima je inzistirala Trumpova administracija. Radilo se najprije o (ultimativnom) pokušaju uvlačenja Kine u novi sporazum, od čega je Trump kasnije odustao s obzirom da je Peking bio kategorički protiv toga (u čemu ga je Moskva podržala) s obzirom na njegov veliki zaostatak u strateškom nuklearnom naoružanju u odnosu na SAD i Rusiju koje zajedno raspolažu s 90 posto ukupnog naoružanja te vrste u svijetu, pa do pojedinih najsuvremenijih tipova ruskih oružja za koje bi Washington također želio da uđu u novi sporazum (poput mini-podmornice s nuklearnim punjenjem „Poseidon“ (ili Status-6), hiperzvučne krstareće interkontinentalne rakete Avangard s nuklearnom bojevom glavom i krstereće rakete zračnog baziranja Kinzhal). Međutim tome se Moskva oštro protivi. Ona, naime, tvrdi, kako se radi o posve novim vrstama oružja koja uopće nisu obuhvaćena u sadržaju sporazuma Start tj. s njim nemaju nikakve veze (o tome opširnije na poveznici ispod teksta).

U tim i takvim okolnostima obje bi strane bile zadovoljne ako bi barem uspjele produžiti postojeći sporazum u obliku kakav je on sada, jer za neki novi i sveobuhvatniji već odavno nema vremena. Hoće li u tome uspjeti doznat ćemo vrlo brzo jer sat vrlo brzo otkucava i vremena za kalkulacije i nadmudrivanja ponestaje.




Rusija odbacuje mogućnost uključenja novog ruskog strateškog oružja u sporazum START 3

 





Komentari

komentar

loading...

You may also like