Za oporavak EU od koronakrize predlaže se 750 milijardi eura!

Foto: aa.com.tr

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na konferenciji za medije, održanoj u Bruxellesu, predstavio je paket kompromisnih prijedloga proračuna EU za idućih 7 godina.

Plan oporavka EU od posljedica pandemije koronakrize iznosi 500 milijardi eura u vidu jamstava i 250 milijardi eura u obliku kredita.

Charles Michel je također predložio iznos proračuna EU u razdoblju od 2021.-2027.g., u iznosu od 1,074 trilijuna eura. Prethodno je, u svibnju ove godine, Europska komisija (EK) razmatrala iznos proračuna od 1,1 trilijun eura. EU će sredstva pribaviti na financijskom tržištu i vratiti ih u roku od 30 godina posredstvom novih poreza i uplata država članica u zajednički proračun.

EK je predstavila plan pomoći članicama Unije, stradalima od koronavirusa, krajem svibnja. Nude se široki programi pomoći. Novi plan EK predviđa dodjelu subvencija stradalim zemljama, iako je ranije EU pomoć ograničavala samo na kredite.



Najveću korist izvući će stradale države na jugu EU. Prema navodima Bloomberga, koji se poziva na dokumente EU, planira se, da Italija dobije jamstva na iznos od 81,8 milijardu eura, Španjolska – 77,3 milijardi eura, Francuska -39 mlrd. i Grčka – 22,5 milijarde eura. Ta će se sredstva koristiti za potporu zdravstvenog sustava i stradaloga biznisa od pandemije, kao i za investicije u perspektivne projekte, kako bi se potaknuo rast gospodarstva u EU.

Pojedine zemlje EU  protive se dodjeli poklon-jamstava (subvencija) drugim državama. To su prije svih Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska, koje umjesto jamstava predlažu zajmove koji bi se isplatili u predviđenim rokovima. Te zemlje također inzistiraju na čvrstim obvezama oko provedbi gospodarskih reformi u zamjenu za bilo kakvu financijsku pomoć. Michel, kao odgovor, predlaže dostavu tim zemljama jednokratnih popusta na uplate u proračun EU, međutim nije naveo nikakve konkretne brojeve. Podržao je prijedlog o dodjeli dijela sredstava za oporavak na temelju gospodarskog pada, što znači, da će dugovima opterećene zemlje juga imati koristi od toga, jer su one najviše stradale od pandemije.

Pandemija koronavirusa Covid-19 dovela je do naglog pada ekonomskih pokazatelja u članicama EU, a pojedine zemlje Unije, prije svega one južne, i prije nje imale su veliki javni dug. Italija i Španjolska, kao epidemijom najpogođenije zemlje, posebno su zainteresirane za jamstva a ne kredite, koji bi samo povećali obveze koje imaju u odnosu na veliki državni dug.

Izneseni prijedlozi Charlesa Michela razmatrat će se na sastanku čelnika država članica EU u Bruxellesu, 17. i 18. srpnja.

 

Komentari

komentar

You may also like