Zakavkazje ponovo gori! Izbio novi sukob između Armenije i Azerbajdžana zbog Nagorno Karabaha

Hoće li sve ovo prerasti u novi veliki rat, kao u vrijeme pred kraj SSSR-a? Međutim, sada je stanje kudikamo opasnije, jer zrakom regije ovoga puta lebde zlodusi interesa raznih velikih i međusobno suprotstavljenih sila koje se upravo sudaraju na globalnoj geopolitičkoj razini

Azerbajdžanske snage, u spornoj regiji Nagorno Karabah, na tri su mjesta topništvom i oružjem velikog kalibra napale položaje armenskih postrojbi, izvješćuju ruski državni mediji pozivajući se na armensko Ministarstvo obrane.

Prema verziji Erevana, na nekim dijelovima armensko-azerbajdžanske granice vode se pozicijske borbe.

Od 08.00 po lokalnom vremenu situacija na armensko-azerbajdžanskoj granici nije se promijenila.

“Neprijatelj nastavlja koristiti topničke sustave, minobacače, bespilotne letjelice i velikokalibarsko i malokalibarsko oružje u smjeru Sotka, Vardenisa, Gorisa, Kapana, Artanisha, Ishkhanasara, pogađajući i vojnu i civilnu infrastrukturu”, – rečeno je u Ministarstvu obrane Armenije.

Azerbajdžanske postrojbe u određenim područjima granice poduzimaju akcije za prodor duboko u armenski teritorij.

S obje strane ima mrtvih i ranjenih, podaci o njihovom broju se preciziraju.





Službeni Baku je, s druge strane, ukazao na prodor diverzantskih skupina armenske vojske na teritorij Azerbajdžana, u regije Kalbajar, Lachin i Dashkesan, nakon čega su poduzete “adekvatne mjere odgovora”.

Armenski premijer Nikol Pashinyan sinoć je telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, upoznavši ih sa situacijom na granici s Azerbajdžanom i ukazavši na neprihvatljivost postupaka Bakua.

Na hitno održanom sastanku Vijeća sigurnosti Armenije, odlučeno je da se službeno obrati Rusiji, ODKB-u (CSTO, engl., Organizacija ugovora o zajedničkoj sigurnosti, kolokvijalno zvana i ruski pandan NATO-u) i Vijeću sigurnosti UN-a “u svezi agresije Azerbajdžana na suvereni teritorij Armenije”.





Podsjećamo: čelnici triju država, ruski predsjednik Vladimir Putin, predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev i armenski premijer Nikol Pašinjan potpisali su 9. studenog 2020. godine zajedničku izjavu o potpunom prekidu neprijateljstava u Nagorno Karabahu. Rat je počeo 27. rujna i trajao 44 dana. Kao rezultat istog, armenska strana izgubila je nadzor nad svim područjima oko nepriznate Republike Nagorno Karabah, kao i dijelom karabaškog  teritorija, uključujući gradove Shushi i Hadrut. Temeljem istog sporazuma ruske mirovne snage stacionirane su u području sukoba.

Dvije zemlje desetljećima su bile u sukobu oko Nagorno Karabaha, regiji povijesno s većinskim armenskim stanovništvom, koja je u vrijeme SSSR-a bila dio Azerbajdžana.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, uz potporu Armenije, Nagorno Katabah je proglasio neovisnost, što je bio povod trogodišnjem krvavom ratu.

Hoće li sve ovo prerasti u novi veliki rat, kao u vrijeme pred kraj SSSR-a? Međutim, sada je stanje kudikamo opasnije, jer zrakom regije ovoga puta lebde zlodusi interesa raznih velikih i međusobno suprotstavljenih sila koje se upravo sudaraju na globalnoj geopolitičkoj razini, kao nikad ranije.

Komentari

komentar

You may also like