Samostan Dadivank/Hutavank,https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Dadivank_Monastery#/media/File:Dadivank.jpg

Zamjenik azerskog ministra kulture negira da je samostan u području koje se vraća Bakuu armenski

Zamjenik azerbajdžanskog ministra kulture Anar Karimov negirao je u četvrtak da čuveni samostanski kompleks Armenske apostolske crkve pripada armenskoj povijesti, već je ustvrdio kako je riječ o spomeniku civilizacije Kavkaske Albanije.

Samostanski kompleks Armenske apostolske crkve Dadivank/Khutavank građen je od 9. do 13. stoljeća, a nalazi se u okrugu Kelbajar koji će, po sporazumu Armenije, Azerbajdžana i Rusije o okončanju rata za Nagorno Karabah, biti vraćen Azerbajdžanu 15. studenog. Samostan je pod zaštitom UNESCO-a.

Riječ je o teritoriju koji su armenske snage zauzele u ratu 1992.-1994., a nalazi se izvan samog Nagorno Karabaha.

“Samostan Khudavang jedan je od najboljih izraza antičke civilizacije Kavkaske Albanije. Gradila ga je od 9. do 13. stoljeća žena albanskog princa Vakhtanga u azerbajdžanskoj regiji Kalbajar, a kompleks se sastoji od Crkve Arzu Khatuna, Crkve Hasana, bazilike i dvije kapele”, objavio je na Twitteru Anar Karimov, zamjenik azerbajdžanskog ministra kulture.

Kavkaska Albanija postojala je od 2. do 8. stoljeća, a obuhvaćala je prostor današnjeg zapadnog Azerbajdžana i južnog Dagestana. Albanijom su to područje nazivali Rimljani, a prefiks “kavkaska” dodala je historiografija kako bi se razlikovala ta državna tvorevina od balkanske Albanije, koja ni na koji način nije povezana s Kavkaskom Albanijom.





Malobrojni kavkaski narod Udi, koji živi po svim zemljama južnog i sjevernog Kavkaza, smatra se nasljednikom kavkaskih Albanaca.

Iako su Azerbajdžanci turkijski narod, dio revizionističke historiografije tvrdi da su Albanci imali važnu ulogu u etnogenezi Azerbajdžanaca. Mnogi armenski vladari srednjovjekovnog Nagorno Karabaha proglašeni su Albancima kako bi se istaknulo i povijesno pravo Azerbajdžanaca, kao nasljednika Kavkaske Albanije, na to područje.

Primjeri prekrajanja povijesti u praksi zabilježeni su i ranije. Tako je godine 2005. natpis na armenskom (jeziku i pismu) izbrisan je s crkve u Niju, u sjevernom Azerbajdžanu, dok su, prema brojnim navodima, 2006. u gradu Julfa (Nahičevan) uklanjani križevi s armenskog srednovjekovnog groblja. Službeno azerbajdžansko objašnjenje tada je bilo da armenska groblja i armenski spomenici nikada nisu postojali u Julfi, već je riječ o ostavštini kršćanske Kavkaske Albanije.

Komentari

komentar




You may also like