Zašto MORH ima tezu o bombi u dronu?

Dva dana pokušavam napisati novi tekst o dronu koji je pao na Zagreb, ali iz službenih izvora je u to vrijeme toliko nevjerojatnih teza došlo da sam neko vrijeme proveo u čuđenju i susramlju. Krenimo sa sadašnjom situacijom: prema stavu Ministarstva obrane, na Zagreb  je pao dron koji je u sebi ili na sebi imao avionsku bombu koja je eksplodirala. Naknadno je kroz HRT puštena informacija iz visokih MORH-ovih struktura da se radi o bombi od 120 kilograma sovjetske proizvodnje koju su koristili sovjetski avioni i koja je eksplodirala u zemlji.

Dva dana je pomalo i humoristično gledati vojne analitičare koji po medijima pokušavaju zadržati ozbiljnost i pristojnost kada ih pitaju za komentar ovih navoda koje je najprije dao ministar obrane Mario Banožić, a potom vlasti sklon HRT proširio izjavom visokog izvora iz MORH-a. Pa tako ljudi uglavnom kulturno objašnjavaju da je malo vjerojatno takvo što, oni hrabriji pojasne da bi bilo ozbiljnih oštećenja na objektima u radijusu od parsto metara, dakle i paviljon studentskog doma bi bio ozbiljno oštećen. Tek je umirovljeni brigadir Ivan Selak otvoreno kazao da iz MORH-a ne govore istinu.

Konstrukcija o avionskoj bombi, koja je usto još i eksplodirala pomalo je umobolna, što su analitičari prepristojni za izjaviti. Niti jedno staklo na studentskom domu danas ne bi bilo čitavo, a paviljon uz samo mjesto pada bi bio izrešetan šrapnelima kao da se nalazi u Mariupolju. Krater pada bi bio nekoliko metara dubok, a od vozila koja su se nalazila uz mjesto pada ne bi ostalo ništa. Zašto se ide na ovakve konstrukcije i kad će netko dati neko suvislo objašnjenje ostaje nam vidjeti u danima koji dolaze.

Inače, avionska bomba sovjetske proizvodnje od 120 kilograma je OFAB-100/120, kalibra 100 kg, težine 123 kilograma, punjena s nešto više od 40 kilograma vojnog eksploziva RDX i hrpom metalnih dijelova za što veću štetu. Kako izgleda kad ovakva bomba eksplodira možete vidjeti na ovom linku: https://www.youtube.com/watch?v=7LEj3lRcwHQ

Nitko od svjedoka pada nije vidio ništa slično niti je ozlijeđen, što bi bili da su svjedočili ovakvoj eksploziji. Na kraju će se utvrditi vjerojatno da su zamijećeni ostaci manje eksplozije, bilo od trotilskog metka koji služi da u slučaju pada raznese povjerljive instrumente, bilo od piropatrona koje služe za usporavanje letjelice u padu. U oba slučaja se radi najčešće o količini eksploziva koja je manja od 100 grama, a kamoli od 100 kilograma.

Nekako u drugi plan s ovim nastranim tezama o avionskoj bombi padaju dva problema: odakle je letjelica došla i zašto nije došlo do rušenja iste u preko 500 kilometara NATO zračnog teritorija koji je preletjela? Na ova dva pitanja se mora odgovoriti ne toliko kako bi se utvrdilo što je bilo, koliko da se domisli što ako se nešto slično ponovi. Kada prođe priča o misterioznoj avionskoj bombi, valjda će se hrvatske institucije i NATO pozabaviti i s ova dva problema.





Komentari

komentar

You may also like