Zbog manjka plina, prijeti zatvaranje najvećeg njemačkog i svjetskog kemijskog koncerna BASF

Prema navodima američkog medija The Wall Street Journal od ponedjeljka, 27. lipnja, uprava najvećeg svjetskog kemijskog koncerna BASF objavila je da bi on mogao biti zatvoren zbog nestašice plina. Upravo kemijska industrija najviše ovisi o plinu. Konkretno, oko 60% plina kojeg BASF troši u Europi koristi se za proizvodnju električne energije, a ostatak postaje sirovina za proizvodnju kemijskih proizvoda, uključujući amonijak i acetilen.

Godinama je BASF, jedna od najvećih svjetskih kemijskih tvrtki, sa sjedištem u njemačkom Ludwigshafenu, gradila svoj poslovni model oko jeftinog i sigurnog ruskog prirodnog plina. Sada, sa sve manjim zalihama ruskog plina kojeg je Moskva početkom ovog mjeseca počela ograničavati nakon odbijanja dijela europskih tvrtki da plin kupuju u rubljama – sve postaje drugačije za ovaj najveći integrirani kemijski sustav na svijetu koji obuhvaća oko 200 tvornica. Na njega otpada 4% ukupnog plina koji se troši u Njemačkoj.

Analitičari, s kojima je američki medij WSJ razgovarao, smatraju da bi zatvaranje BASF-a moglo negativno utjecati na globalnu krizu hrane zbog smanjenja proizvodnje amonijaka, ključnog sastojka umjetnih gnojiva. Zatvaranje kompleksa također će utjecati na druge sektore gospodarstva, jer su BASF i druge kemijske tvrtke jedna od prvih karika u većini industrijskih lanaca opskrbe.

Viši ekonomist BASF- a Peter Westerheide izjavio je da bi se rad tvrtke mogao spasiti smanjenjem opterećenja i korištenjem alternativnih izvora energije ako bi ona bila opskrbljena plinom najmanje 50% maksimalne potražnje.

“Zaustavljanje proizvodnje bio bi divovski zadatak. Nikada se prije nismo susreli s takvom situacijom. Teško je to zamisliti”, kazao je Westerheide, dodavši da će trebati vremena za sigurno zatvaranje tvornica, jer bi trenutačno zatvaranje sustava moglo uzrokovati tehničku štetu tvornici i narušiti njezinu sigurnost.

Dana 16. lipnja isporuke ruskog plina u Njemačku kroz plinovod Sjeverni tok (1) smanjene su za čak 60% njegovog kapaciteta. Dok ruski Gazprom taj potez tumači odbijanjem njemačke tvrtke Siemens da vrati plinske turbine s popravka u Kanadi s obzirom na proturuske sankcije, njemački državni vrh i Bruxelles smatraju da se radi o geopolitičkom potezu Moskve kojim se smišljeno želi udariti po njemačkom gospodarstvu.





Komentari

komentar

You may also like