Zbog sukoba u Gazi Bidenu sužena mogućnost balansiranja američkih bliskoistočnih interesa

Predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio je kako nastoji zaustaviti nasilje između Izraelaca i Palestinaca, ali američki dužnosnici kažu da su se zapravo pomirili s činjenicom da će se oružani sukob na Bliskom istoku nastaviti još nekoliko dana, izvijestio je 14. svibnja Reuters.

Državni tajnik Antony Blinken u srijedu je telefonski razgovarao s palestinskim čelnikom Mahmudom Abasom, ali američki dužnosnici kazali su kako Abbas “izgleda ili nije u stanju ili ne želi odvratiti raketne napade Hamasa na Izrael”.

Kao rezultat toga, Bidenova administracija obratila se brojnim arapskim državama u regiji kako bi ih nagovorila da izvrše pritisak na Hamas.

Američka strategija od izbijanja rata oko pojasa Gaze bila je zaustaviti nasilje i vratiti ono što dužnosnici nazivaju “trajnim smirivanjem”. No, pokazalo se da je to zasad nedostižno, napominje britanska agencija.

Biden je u četvrtak izjavio novinarima da “Izraelci nisu pokazali značajnu pretjeranu reakciju” na raketne napade iz Gaze. Prije toga je izraelske akcije nazvao “činom samoobrane”, što je izazvalo nezadovoljstvo i bijes u nekim zemljama regije. Sada Biden govori kako je najvažnije uspostaviti primirje.




U međuvremenu, američki su dužnosnici realni u ocjenama će se nasilje vjerojatno nastaviti, a možda će se i pojačati u sljedećih nekoliko dana, prenosi Reuters, pozivajući se na svoj izvor u Bijeloj kući koji želi ostati anoniman.

Podsjećamo kako je Biden po pitanju Bliskog istoka zauzeo posve suprotni stav onom od njegovog prethodnika Donalda Trumpa. Dva tjedna nakon svog ustoličenja uopće nije telefonski nazvao Benjamina Netanjahua – Trumpovog bliskog suradnika, a pokrenuo je ponovo i pitanje uspostave dviju država za dva naroda – one izraelske i palestinske. Osim toga pokrenuo je i pregovarački proces s Iranom, koji upravo traje u Beču, oko povratka SAD-a u sporazum o iranskom nuklearnom programu čemu se Izrael od početka oštro protivi.

Sadašnje stanje prijeti potpunom konfuzijom Bidenovih bliskoistočnih planova, gdje je američko balansiranje između izraelskih i iranskih interesa nakon najnovijeg sukoba izraelske vojske s Hamasom krajnje suženo. Washington bi se opet mogao naći u situaciji da jednostavno mora izabrati s kime dalje – Izraelom ili Iranom. A jasno je kakav taj odabir jedino može biti. Problem je, međutim, u tome, da Iran – moćna i utjecajna bliskoistočna zemlja, u tom slučaju nepovratno bježi u čvrsti zagrljaj Kine i Rusije.





Naravno, u svemu ovome još uvijek ima i različitih pod-opcija, ali u tom bi se slučaju ipak, grubo rečeno, stvorila upravo takva geopolitička slika, koja je po Washington nepovoljna i u kontekstu njegovih planova s EU i njenih odnosa s Teheranom – gdje Bruxelles i glavne prijestolnice Unije traže američko-iranski dogovor radi ostvarivanja svojih gospodarskih interesa u toj zemlji, kao minimalne kompenzacije za američko potpuno “odsijecanje” EU od Rusije u što je moguće više gospodarskih sfera. One političke ionako su već odavno pokidane.

Komentari

komentar

You may also like