Zločini iz mržnje moraju biti zamijenjeni pripremom naroda za mir

I dalje smo svjedoci neadekvatnog odnosa prema Azerbajdžancima od strane predstavnika armenske dijaspore u stranim zemljama. Podsjećamo, glavni razlog mirnih akcija naših sunarodnjaka bio je napad armenskih vojnih snaga, koje su, koristeći topničko oružje, početkom srpnja granatirale azerbajdžanske položaje u pograničnom naselju Tovuz, kao i naknadna granatiranja civila u pograničnim selima, ubojstvo u vlastitom domu u selu Agdam, regija Tovuz, jednog stanovnika, 76-godišnjeg državljanina Azerbajdžana Aziza Azizova (vidi sliku 1).

Poznato je da iako Armenija pokušava izbjeći odgovornost optužujući Azerbajdžan za vršenje ove provokacije, očito je kako službeni Baku nema vojnu namjeru izvršiti takav napad na međunarodno priznatoj granici s Armenijom. Tovuz je područje od velikog strateškog značaja za Azerbajdžan, budući da kroz teritorij Tovuza prolaze važni energetski i prometni projekti koji povezuju Azerbajdžan s Europom, poglavito naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan i plinovod Baku-Tbilisi-Erzurum.

Azerbajdžan uvijek podržava miran način rješavanja sukoba u Nagorno Karabahu, pokazuje konstruktivan pristup u mirovnom procesu, kojim predsjedaju Sjedinjene Države, Rusija i Francuska te u skladu s načelima pravednosti očekuje isti konstruktivni stav i sa suprotne strane. Međutim, ta su očekivanja još uvijek nisu ispunjena. I mirnim prosvjedima u inozemstvu predstavnici armenske dijaspore narušili su stabilnost. Nakon provokacije koju je armenska strana izvršila na granici, u raznim zemljama svijeta, posebno u gradovima gdje Armenci žive u velikom broju, oni su pribjegli napadima na diplomatske misije Azerbajdžana i naše sunarodnjake. Nekoliko takvih provokacija izvršeno je u Sjedinjenim Američkim Državama. Dana 21. srpnja neidentificirane osobe pričvrstile su baner s protu-azerbajdžanskim natpisima na ulazna vrata azerbajdžanskog veleposlanstva u Washingtonu, što je bilo objavljeno u armenskim medijima.

Još jedan čin provokacije i napada dogodio se u Los Angelesu, gdje je grupa Armenaca opkolila zgradu Generalnog konzulata Republike Azerbajdžan i održala agresivni prosvjed, popraćen provokativnim sloganima protiv Azerbajdžana (vidi sliku 2). Armenski demonstranti, napavši pripadnike azerbajdžanske zajednice, koji su održavali mirni skup ispred Generalnog konzulata i bili u nekoliko puta manjem broju, nanijeli su tjelesne ozljede različite težine sedmero Azerbajdžanaca, uključujući jednu ženu.




Dana 23. srpnja policija Los Angelesa priopćila je da su tijekom incidenata Armenci napali Azerbajdžance i nanijeli im tjelesne ozljede. Osim toga, policija je priopćila da će počinitelji tih djela nasilja biti procesuirani ne samo pod optužbom za tjelesne ozljede, već i zbog težeg kaznenog djela zločina iz mržnje.

Američki veleposlanik u Azerbajdžanu Earl Litzenberger, pozvan u azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova u svezi s incidentom, također je istaknuo da je nemoguće opravdati napad Armenaca koji su brojčano nadvladali Azerbajdžance okupljene na mirnom skupu. Veleposlanik Litzenberger napomenuo je da iako njegova zemlja podržava pravo na slobodu govora, koja se može iskazivati na miran način, armenska akcija u Los Angelesu ipak je neprihvatljiva.

22. srpnja 2020. godine ispred Veleposlanstva Republike Azerbajdžan u Kraljevini Belgiji i Velikog vojvodstva Luksemburg, upravne zgrade predstavništva pri Europskoj uniji, održan je nasilni masovni prosvjed armenske dijaspore u Belgiji.

Kao rezultat napada s armenske strane kamenjem, oštrim reznim alatima i eksplozivom, 6 predstavnika azerbajdžanske dijaspore, kao i dopisnica Europskog ureda REAL TV-a Khatira Sardargizi, ozlijeđeni su i dobili medicinsku pomoć; ozlijeđeno je i osoblje diplomatske misije, oštećena je administrativna zgrada misije, razbijeni prozori, osobni automobil predstavnika azerbajdžanske zajednice pretrpio je velika oštečenja i nije u voznom stanju, bilo je pokušaja proboja na teritorij gdje žive članovi obitelji diplomata. Za vrijeme akcije najviše su se isticali mladi ljudi u odjeći s natpisom ASALA (Armenska tajna vojska za oslobođenje Armenije) i pripadajućim simbolima (vidi sliku 3).

Ovdje treba napomenuti da je osnovana 1975. godine organizacija ASALA djelovala na Bliskom Istoku i u Europi. Američko Ministarstvo vanjskih poslova stavilo je ASALA-u na popis terorističkih organizacija. Pokušavajući riješiti izgrede tijekom incidenta, belgijska policija spriječila je nasilne radnje, a provokatori su zadržani od strane nadležnih snaga sigurnosti.

A 24. srpnja još jednu armensku provokaciju ispred azerbajdžanskog veleposlanstva u Australiji spriječila je australska savezna policija. Ukratko, kao i u mirovnim pregovorima i na liniji dodira, istu agresiju Armenija pokazuje i na ulicama Europe i Sjedinjenih Država. Nažalost, upravo zbog destruktivnog ponašanja Armenije pozitivni rezultati u mirovnim pregovorima još nisu postignuti. Treba podsjetiti da je nakon usvajanja četiriju poznatih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i najave primirja između Armenije i Azerbajdžana u vezi s kršenjem primirja od strane Armenaca, 900 azerbajdžanskih vojnika ubijeno i ranjeno. Ukupno tijekom sukoba 20 tisuća naših sunarodnjaka ubijeno je, više od 50 tisuća ljudi postali su invalidi, više od 6 tisuća Azerbajdžanaca je bilo uhićeno i zarobljeno. Gotovo milijun naših sunarodnjaka postali su izbjeglice i interno raseljena lica u svojoj državi. Ovo još jednom dokazuje kako osim stvaranja prijetnje globalnoj sigurnosti, sukobi predstavljaju i humanitarnu katastrofu. Posebno je važno da narodi koji žive na istom zemljopisnom području koegzistiraju u miru i prijateljstvu. U tom smislu, Azerbajdžan je spreman odgovoriti na pozive Europske unije i drugih međunarodnih organizacija, a pod uvjetom da Armenija odustane od politike okupacije. Naša je država spremna u određenom stupnju surađivati s Armenijom u jačanju humanitarnih mjera i mjera izgradnje povjerenja. Trenutno, kako primjećuju supredsjedatelji OESS-ove skupine u Minsku, koju  predstavljaju Sjedinjene Države, Rusija i Francuska, trebalo bi poduzeti praktične korake prema “pripremi naroda za mir”. Moraju se uložiti svi napori da se zločini iz mržnje zamijene pripremom naroda za mir i izgradnjom povjerenja.

Autor: Konul Nurullayeva (naslovna fotografija)

Članica parlamenta Azerbajdžana, voditeljica Radne skupine za azerbajdžansko-hrvatske međuparlamentarne odnose

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like