Dok Europska unija, a sve više i pojedine azijske zemlje najavljuju potpuno odbacivanje fosilnih goriva kao energenata, u što itekako spada i ugljen, Rusija ima posve suprotne stavove i planove,  i vjeruje kako „zelena agenda“ nema šanse za uspjeh. Zbog toga ta zemlja, tradicionalno – jedna od najvećih izvoznica ugljena na svijetu, umjesto zatvaranja svojih ugljenokopa i odustajanja od bilo kakvog investiranja u taj segment energetskog sektora, već gotovo cijelo desetljeće čini upravo suprotno onome Zapadu (tu mislimo i na SAD) – snažno investira u proizvodnju ugljena, računajući kako se potrebe za njim u svijetu još neće dugo smanjivati. S druge strane, zatvaranjem vlastite proizvodnje u mnogim zemljama Zapada, poput Njemačke, a to će zbog članstva u EU morati učiniti i Poljska kojoj industrija ugljena osigurava čak oko 200 000 radnih mjesta, Rusija se nada kako će ostati jedan od rijetkih svjetskih izvoznika ugljena i da će time moći kreirati cijene i osigurati dodatne velike izvore zarade. Zanimljivo je kako je gotovo identično mišljenje ovom ruskom imao i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je na užas političara iz Demokratske stranke i brojnih ekoloških udruga također odlučio obnoviti američku proizvodnju tog fosilnog energenta, čiji su SAD također jedan od ponajvećih svjetskih izvoznika.

O ovoj temi nedavno je pisao  i njemački medij Welt.

Sve više i više zemalja proglašava za svoj cilj smanjenje štetnih emisija u atmosferu na nulu. Nedavno su čak i najveći potrošači ugljena Kina, Japan i Južna Koreja rekli da do sredine stoljeća žele biti klimatski neutralni. Ali to će zahtijevati zatvaranje termoelektrana na ugljen. To prisiljava čak i klasične izvoznike ugljena poput Australije da