Proljeće ove godine definitivno nije mirno na Bliskom istoku. Iako je posljednjih godina rijetko koje proljeće bilo mirno, ovo je obilježeno vrlo opasnim tenzijama Irana i Izraela. Radi se o vrlo opasnim nesuglasicama koje mogu zapaliti regiju, ali i svijet.
Prvo je 1. travnja Izrael bombardirao iransko veleposlanstvo u Damasku u kojem je poginulo 16 osoba, uključujući osam časnika Iranske revolucionarne garde (IRGC).
Za odmazdu, 13. travnja, Iranci su učinili dosad nezabilježen potez pokrenuvši izravni napad na izraelsko tlo. Iranske trupe ispalile su oko 170 dronova, 30 krstarećih i 120 balističkih projektila. Prema izraelskim podacima, 32 civila su ozlijeđena, a jedna osoba teže.
Dana 19. travnja krenuo je novi izraelski napad dronovima na iranske zračne baze na području Isfahana i Tabriza, no nije rezultirao štetom vrijednom spomena. Iako se aktivnija daljnja razmjena vatre u trenutku pisanja nije nastavila, i nije krenuo novi veliki regionalni rat, iransko-izraelske tenzije prelijevaju se na sve pore društva Države Izrael i Islamske Republike Iran. To se dobro može vidjeti na primjeru iranske Moralne policije iliti Policije za ćudoređe koja se u travnju spektakularno vratila na pozornicu.
Sprema se odgovor Izraelu: Dvije susjedne zemlje jačaju drevno strateško partnerstvo
Novi-stari povratak moralne policije
Naime, na dan napada na Izrael, 13. travnja, službeni Teheran je pokrenuo novu unutarnjopolitičku kampanju zemlje pod nazivom Nour (Svjetlost na perzijskom jeziku). Cilj kampanje je kazniti i uhititi pravne i fizičke osobe koje prkose zakonu o nošenju hidžaba.
Neupitno je kako je kampanja pokrenuta kako bi se udovoljilo zahtjevima pobožnih i konzervativnih slojeva građana i vladajućih krugova koji su bili nezadovoljni zbog sve većeg broja razotkrivenih žena u javnosti. Sankcije su ozbiljne. Tako žene koje odbijaju nositi hidžab neće moći ići u inozemstvo, novčane kazne se naplaćuju izravno s bankovnih računa kažnjenih, a događa se i zatvaranje kafića i restorana u kojem se ponavljaju prekršaji. Izvješća na društvenim mrežama prikazuju kako su neke žene, koje nisu nosile hidžab, bile uhićene i odvezene poznatim bijelim kombijima moralne policije.
To je izazvalo negativnu reakciju oporbe i aktivista za ljudskih prava unutar Irana i u inozemstvu. Oni naglašavaju kako Nour kampanja nije usmjerena samo na provedbu zakona o obveznom nošenju hidžaba, već i na obeshrabrivanje bilo kakvog političkog neslaganja s vladajućom administracijom. „Islamska Republika je pretvorila ulice u bojno polje protiv žena i mladih”, napisala je dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. i pritvorena aktivistica za prava, Iranka Narges Mohammadi, u poruci iz teheranskog zatvora Evin koju su objavili njezini simpatizeri na društvenim mrežama. Mnoštvo je videa na društvenim mrežama koji pokazuju uhićenja žena koje nisu poštivale zadane moralne norme.
Hidžab – stup identiteta iranskog teokratskog sustava
Dana 21. travnja Iranska revolucionarna garda najavila je osnivanje novog izvršnog tijela koje će biti nadležno za provedbu strogih pravila odijevanja žena. Šef IRGC-a u Teheranu, Hassan Hassanzadeh, rekao je da su članovi tijela obučeni za provedbu zakona o nošenju hidžaba „na ozbiljniji način“ na javnim mjestima. Visoki iranski dužnosnici nedavno su otkrili da administracija predsjednika Ebrahima Raisija stoji iza novog, strogog kodeksa odijevanja, uz neizostavnog vrhovnog vođu Alija Hameneija, dok
Ministarstvo unutarnjih poslova provodi te zakone na terenu. Ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi branio je kampanju Noura rekavši da se „projekti koji se provode u području hidžaba provode u okviru zakona“.Vahidi je nazvao hidžab „jednim od stupova identiteta iranskog sustava i šerijatskim načelom“ kojem se „ne bi trebalo dopustiti“ da se labavo provodi.
Složeni politički sustav
Kod razmatranja iranskog moralnog kodeksa, treba naglasiti kako je Iran u političkom smislu specifična država, koja ima kompleksan politički sustav u obliku islamske republike. U njemu vodeću ulogu ima vrhovni vođa (vjerski autoritet) i demokratski izabrani predsjednik. Vrhovni vođa Irana je najmoćnija politička osoba u zemlji.
Hamenei je tako iranski državni poglavar, vrhovni zapovjednik Iranskih oružanih snaga, i može izdavati uredbe i donositi konačne odluke u ključnim politikama vlade u mnogim područjima, kao što su gospodarstvo, okoliš, vanjska politika i nacionalno planiranje. Vrhovni vođa ima izravni ili neizravni nadzor nad izvršnom, zakonodavnom i sudskom vlašću, kao i nad vojskom i medijima.
S druge strane, iranski predsjednik, trenutačno Raisi, je druga najmoćnija politička osoba. Predsjednik mora dobiti službeno odobrenje vrhovnog vođe prije nego što položi prisegu u parlamentu, a vrhovni ga vođa može smijeniti ako ga parlament opozove ili ga Vrhovni sud proglasi krivim za povredu ustava. Predsjednik donosi uredbe i potpisuje ugovore s drugim državama i međunarodnim organizacijama, vodi poslove nacionalnog planiranja, zadužen je za proračun i sektor zapošljavanja. Za razliku od izvršne vlasti u drugim zemljama, predsjednik nema potpunu kontrolu nad vladom, koja je, naposljetku, pod izravnom kontrolom vrhovnog vođe.
Nastanak iranskog moralnog kodeksa
Obvezno nošenje hidžaba je uvedeno nakon pobjede iranske Islamske revolucije 1979. sukladno šerijatskim zakonima. Žene su dužne pokriti kosu i nositi dugu, široku odjeću.
Zanimljivo je kako moralna policija nije uvedena odmah nakon revolucije, nego tek 2005. Međutim, odmah nakon provedenog prevrata 1979. revolucionarne vlasti krenule su implementirati javni moralni kodeks sukladan Kur’anu i drugim svetim islamskim spisima. Šijitski vođe nastojali su stvoriti politički i društveni poredak kompatibilan svojoj religiji – šijitskom islamu.
Za izgradnju islamskog društva čija je uloga bila zaštititi tekovine Iranske revolucije, u početku su bili zaduženi Islamski revolucionarni odbori (Komiteh) koji su imali de facto ulogu moralne policije. Kako se novi sustav stabilizirao, postupno je institucionalizirao svoj moralni kodeks i mehanizme za njegovu provedbu.
Međutim, desetljećima iranska država nije imala specijalizirano tijelo posvećeno provođenju moralnog kodeksa. Nakon razdoblja relativne otvorenosti pod reformski orijentiranim predsjednikom Muhamedom Hatamijem krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, konzervativna vlada predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada konačno je uvela moralnu policiju 2005.
Institucija spada u najkontroverznije aspekte iranske teokratske države i iranskog društva u cjelini. Službenim i punim imenom, moralna policija naziva se Gašt-e Eršad ili Patrola za promicanje vrlina i suzbijanje grijeha. Stvorena je s ciljem očuvanja islamskih moralnih vrijednosti i kako bi se nadziralo i uskladilo ponašanje građana prema pravilima islamskog zakonodavstva.
Uloga moralne policije
Iranska država posjeduje široko rasprostranjenu mrežu vjerskih autoriteta koji nadziru svakodnevni život građana. Moralna policija, u tom kontekstu, djeluje kao produžena ruka vjerskih lidera, provodeći na terenu njihove interpretacije šerijatskog zakona. Njeni su članovi najčešće pripadnici Revolucionarne garde i vjerskih milicija.
Jedna od ključnih uloga moralne policije je nadziranje oblačenja (kodeksa oblačenja) i ponašanja građana u javnosti. Žene su poseban predmet njihove pozornosti, budući da se od njih očekuje da pokrivaju svoje tijelo i kosu u skladu s islamskim višestoljetnim običajima i tradicijama. Svako odstupanje od normi islamskog zakona može rezultirati verbalnim upozorenjima, novčanim kaznama ili privremenim zatvorom.
Moralna policija ne patrolira samo otvorenim prostorima poput ulica i parkova nego i drugim javnim prostorima kako bi osigurala da se ne krše islamski zakoni. Ona brine da se osigura odvojenost muškaraca i žena u javnim prostorima, kao što su restorani, kafići, autobusi i sl. Zabranjeno je muškarcima i ženama da se druže ili dodiruju u javnosti, osim ako nisu u srodstvu ili u braku. Nadalje, moralna policija suzbija konzumiranje alkohola koje je strogo zabranjeno prema islamskom pravu.
Važno je znati kako moralna policija s većim ili manjim ovlastima postoji i u nekim drugim muslimanskim zemljama poput Afganistana, Indonezije, Saudijske Arabije, Nigerije.
M. Šerić: Iran i Izrael: dinamika sukoba zakletih neprijatelja
Mahsa Amini prosvjedi, povlačenje i povratak
Odredbe šerijatskog zakona o nepridržavanju nošenja hidžaba (javni ukor, novčana kazna ili zatvor za prekršiteljice) postale su presudno političko pitanje nakon smrti kurdske djevojke Mahse Amini ujesen 2022. Ona je umrla u pritvoru nakon što je bila uhićena jer nije ispravno nosila hidžab. Službena verzija govori kako je umrla od srčanog zastoja, a neslužbena da je smrt posljedica brutalnog premlaćivanja.
Nakon toga izbili su masovni Mahsa Amini prosvjedi 2022.-23. koji su ozbiljno uzdrmali šijitski režim. Ipak, teokratski poredak nije pao usprkos raširenim prosvjedima i međunarodnim sankcijama koje su uzrokovale gospodarsku krizu.
Iako veliki svjetski mediji tek ovoga travnja naglašavaju veliki povratak moralne policije, ona se krenula vraćati još ranije. Ustvari, nikada nije ukinuta. Taktički je povučena u vrijeme prosvjeda 2022. kako se ne bi iritiralo neke mlađe generacije koje su željne promjene, žele ukinuti islamističku vladavinu i uvesti demokratskiji – prozapadni sustav.
Veliki povratak moralnih patrola zapravo se dogodio u srpnju prošle godine. Moglo se vidjeti patrole u velikim gradovima poput Teherana, Širaza, Rašta. Tada je glasnogovornik iranskog Ministarstva unutarnjih poslova, Saeed Montazer al-Mahdi, najavio da će se provoditi automobilske i pješačke patrole kako bi se odgovorilo onima, prema njegovim riječima, koji imaju „izvanrednu odjeću i dalje inzistiraju na kršenju normi“. Patrole su počele koristiti tehnologiju prepoznavanja lica u pokušaju smanjenja javnih sukoba.
Procjenjuje se da čak 10% Iranki nije pravilno pokrivalo kosu nakon početka prosvjeda ujesen 2022. do sredine 2023., a policija ih nije kažnjavala. Fotografije nepokrivenih žena postale su česte na društvenim mrežama, ali i na ulicama Teherana. To je bio glavni motiv iranskih klerika da uvedu češće patrole.
Otkako su prosvjedi polako krenuli gubiti na intenzitetu, iranski političari i mule vodili su rasprave o najboljim metodama kako primorati žene da nose hidžab. Razmatralo se uvođenje strožih novih zakona s rigoroznijim kaznama, Ipak, pokazalo se kako su se iranski kreatori politike odlučili na dobru staru prevenciju iako su stroži zakoni doneseni. Nekim studenticama je zabranjeno da nazoče nepokrivene na ispitima na fakultetu, a nekim ženama kao kaznu sud je odredio pranje leševa mrtvaca prije ukopa.
Predmet kritika
U Iranu se kontinuirano vode rasprave o ulozi moralne policije i granicama njenog djelovanja. Dok neki zagovaraju reforme koje bi ograničile moć ove institucije, drugi se zalažu za očuvanje tradicionalnih vrijednosti i strogu provedbu islamskih zakona.
Moralna policija žestoki je predmet kritika iranskih prozapadnih i sekularnih krugova, ali i velikog dijela međunarodne zajednice. Kritičari tvrde da ta institucija zlouporabljuje svoju moć, često koristeći zastrašivanje kako bi postigla zacrtano. Mnogi vide moralnu policiju kao simbol represije i ograničavanja osobnih sloboda, poglavito kada je riječ o pravima žena.
Osim toga, postavlja se pitanje legitimnosti postojanja moralne policije u kontekstu suvremenog društva 21. st. Dok je privrženi muslimani glorificiraju kao čuvara istinskih islamskih vrijednosti, drugi smatraju da je njena uloga zastarjela i da bi se društvo trebalo okrenuli prema pluralizmu i sekularizmu.
Zaključak
U svakom slučaju, moralna policija u Iranu predstavlja složen fenomen koji odražava specifičnost iranskog društveno-političkog sustava, kao i duboke unutarnje podjele. Dok je neki smatraju nužnom za očuvanje islamskih vrijednosti, drugi je doživljavaju zastarjelim simbolom represije.
Nema sumnje kako će budućnost moralne policije biti oblikovana nastavkom iranske društveno-političke dinamike. Sigurno je kako je veliki povratak moralne policije 2023.-24. promišljen postupak iranskih vlasti s ciljem sprječavanja unutarnje pobune u trenutku velikih napetosti s Izraelom i zapadnim svijetom.
Usprkos pozivima za njeno ukidanje, to u bliskoj budućnosti nije izgledno i moralna policija ostat će iznimno važna komponenta iranskog društva.
U konačnici, budućnost moralne policije u Iranu ovisit će o svjetonazoru iranskih vladara i hoće li oni naginjati očuvanju tradicionalnih islamskih vrijednosti ili će težiti poštovanju individualnih sloboda svakog pojedinca.
