Arbitražni sud za nagodbu Svjetske banke (ICSID) odbacio je sve tužbe protiv Rumunjske od strane tvrtke Gabriel Resources registrirane u Kanadi koja ima sjedište u UK. Tvrtka je optužila rumunjsku vladu za činjenje štete njihovim ulaganjima u projekt rudnika zlata Rosia Montana u regiji Transilvaniji i za kršenje dva bilateralna sporazuma o stranim ulaganjima, s Velikom Britanijom i Kanadom, prenosi njemački BneIntelliNews.
Rosia Montana je potencijalno najveće nerazvijeno nalazište zlata u Europi, s izmjerenim i naznačenim resursima od oko 30 000 kg zlata i oko 1500 tona srebra
Tvrtka Gabriel Resources tužila je Rumunjsku još 2015. godine, navodeći gubitke od 4,4 milijarde dolara nastalih kao rezultat toga što je Rumunjska uskratila dokumente o utjecaju na okoliš potrebnih za razvoj projekta. Presuda, donesena s većinom od dva od tri glasa, je konačna.
‘Ekološki, društveni, kulturni i gospodarski izazovi’
Kanadska tvrtka također mora platiti Rumunjskoj gotovo 10 milijuna dolara kako bi nadoknadila pravne troškove. “Sud je uzeo u obzir višestruke ekološke, društvene, kulturne i gospodarske izazove s kojima se rudarski projekt suočio, utvrdivši da su rumunjske vlasti ispunile svoj regulatorni mandat ‘najbolje što su mogle u tim teškim okolnostima'”, tim odvjetnika koji je zastupao Rumunjsku je objasnio.
Potpuni i širi dokument presude očekuje se za 20-ak dana, a rumunjski premijer Marcel Ciolacu inzistirao je na potpunom otkrivanju nepovjerljivih informacija vezanih uz slučaj. Jedan od članova rumunjskog odvjetničkog ureda koji brani vladu, Leaua, Damcali, Deaconu, Păunescu (LLDP), Crenguta Leaua, rekao je da odluka “potvrđuje da je Rumunjska poštovala svoje obveze prema stranom ulagaču, kao što je predviđeno uzajamnom zaštitom ugovori o ulaganjima”.
Još jedan član rumunjskog odvjetničkog tima, Veijo Heiskanen iz Švicarske, rekao je da je “pravda zadovoljena” i kao rezultat toga, Rumunjska će moći izdvojiti oko 6 milijardi dolara “za održivija i važnija pitanja”.
Reakcija tvrtke Gabriel Resources
Predsjednica Gabriel Resourcesa Anna El-Erian je izjavila da je presuda “duboko pogrešna”, ukazala na izdvojeno mišljenje koje je izrazio arbitar koji se ne slaže i spomenula da će “opcije biti procijenjene”. “Tvrtka analizira odluku suda sa svojim pravnim savjetnicima kako bi procijenila svoje mogućnosti, uključujući osporavanje odluke kroz postupak poništenja propisan ICSID konvencijom”, navodi se u priopćenju Gabriel Resourcesa, prenosi Bloomberg.
Izvlaštenje, tj. oduzimanje prava tvrtke je navodno provedeno višestrukim radnjama, uključujući i politizaciju slučaja, tvrdi Gabriel Resources. Rumunjska nije izdala preporuku o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) kroz čak devet godina (2006.-2015.) i nepotrebno je područje na kojem bi trebao biti rudnik zlata stavila pod zaštitu UNESCO-a, čime je spriječila razvoj projekta, tvrdi Gabriel Resources.
Nadalje, investitor je optužio Rumunjsku da je nepotrebno izradila, da kasnije u parlamentu ne bi usvojila prijedlog zakona koji bi ubrzao projekt. Rumunjska je u svoju obranu odgovorila da su samo Gabriel Resources i njegova projektna tvrtka odgovorni za neishođenje ekološke dozvole i “društvene dozvole” (javno odobrenje) za projekt. Nadalje, prema odgovoru koji je prenio rumunjski CursDeGuvernare, Rumunjska tvrdi da nijedna od njezinih radnji (a posebno stavljanje lokacije projekta pod zaštitu UNESCO-a) ne ometa sposobnost investitora da zatraži sve potrebne dozvole. To u načelu znači da Gabriel Resources može nastaviti s projektom, ako se produlji rudarska dozvola koja istječe ove godine.
Rudnik Rosia Montana
Rudarska dozvola izdana je 1999. godine bez ikakvih natječajnih postupaka državnoj tvrtki Minvesu. Gabriel Resources je većinski vlasnik (80%) Rosia Montana Gold Corporation (RMGC), zajedničke tvrtke osnovane iste godine s Minvestom, koji drži 20%. Pod zajedničkim ulaganjem s tvrtkom Gabriel Resources, Minvest prenosi licencu na RMGC.
RMGC je 2005. podnio Procjenu utjecaja projekta na okoliš (EIA). Godine 2007. tadašnji ministar okoliša Attila Korodi obustavio je postupak izdavanja dozvole koju je tvrtka tražila jer RMGC nije dostavio urbanistički dokument (PUZ) za to područje.
Korodi je bio dio vlade koju su 2007. formirali socijaldemokrati (PSD) i liberali (PNL) – dakle s istom strukturom kao i što je i trenutna (2024.) vladajuća koalicija. PUZ je suspendiran, a kasnije i sudski poništen, nakon primjedbi zelenih udruga.
Tvrtka Gabriel Resources tužila je Korodija i jednog od njegovih podređenih zbog postupaka, ali je izgubila slučaj na sudu. Godine 2013. rumunjska vlada, na čelu sa socijaldemokratskim premijerom Victorom Pontom, izradila je nacrt zakona čiji je cilj ubrzati projekt rudarenja zlata Rosia Montana. Međutim, suočeni s velikim prosvjedima koje su organizirale zelene nevladine organizacije, zastupnici nisu prihvatili zakon.
Godine 2017. tehnokratska rumunjska vlada podnijela je zahtjev za stavljanje regije Rosia Montana, uključujući rudarsko mjesto, pod zaštitu UNESCO-a. Zahtjev je prihvatio UNESCO 2021. godine.
Sumnjiv potez ministra
Ministar financija Marcel Bolos, prije presude, ustvrdio je da odvjetnici koji brane rumunjsku vladu procjenjuju izglede za presudu u korist Rumunjske kao “vrlo male”. Njegovi stalni pesimistični komentari udvostručili su cijenu dionica Gabriel Resourcesa na burzi u Torontu, rekla je oporba – implicirajući da ministar protuzakonito trguje povlaštenim informacijama.
U parnici pokrenutoj 2015. Gabriel Resources tražio je odštetu do 6,7 milijardi dolara, objavio je Bolos početkom veljače, citirajući rumunjske odvjetnike Lalive i LDDP.
