Rastuća europska potražnja za ukapljenim prirodnim plinom (LNG) povećat će njezinu konkurenciju s Azijom u sljedeće dvije godine, prema izvješću britansko-nizozemskog energetskog diva Shella. Naime, azijska tržišta jednako brzo i asertivno traže nove i povećane isporuke LNG-a.
Kako bi nadoknadile pad opskrbe ruskim plinom, europske zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, prošle su godine uvezle 121 milijun metričkih tona LNG-a, što je porast od 60% u odnosu na 2021. Taj će se trend nastaviti i sljedećih godina, čineći LNG, uglavnom iz SAD, ključni izvor goriva za Europsku uniju. Takav trend potpuno mijenjanje globalnog tržišta plina, predviđa Shell.
Tvrtka očekuje da će opskrba plinom iz Rusije pasti na oko 20 milijardi kubičnih metara godišnje do 2030. Globalno tržište pomno prati kako se azijska potražnja za plinom mijenja 2023. jer o tome će ovisiti cijene. Kako bi se izbjegle skokove cijena, tvrtka ističe da je potrebno obratiti više pozornosti na dugoročne ugovore, dok ih Europa posljednjih godina nastoji napustiti u korist spot ugovora.
Energetski analitičar Ivan Timonin za ruski medij Kommersant tvrdi da je preuranjeno zaključiti da će Azija, odnosno Kina preuzeti ulogu balansiranja tržišta. Prema njegovom mišljenju, potražnja za LNG-om u Kini će do 2030. narasti na oko 120 milijuna metričkih tona, što je gotovo dvostruko više od razine iz 2022. godine. Indija je također postavila ambiciozne ciljeve povećanja udjela prirodnog plina u svojoj energetskoj bilanci sa 6% na 15% do 2030. godine, a najveći dio potražnje zadovoljit će se uvozom LNG-a. Slični procesi su u tijeku u zemljama južne i jugoistočne Azije, uključujući Pakistan i Tajland. Što se tiče ruskog izvoza plina kroz plinovode, stručnjak očekuje da će europsko tržište do 2030. trebati najmanje 40-45 milijardi kubičnih metara ruskog plina kako bi zadovoljilo svoje potrebe.
Komentari
