Mađarska neće sudjelovati u NATO-ovu dugoročnom planu pomaganja Ukrajini, rekao je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova, ocijenivši plan “ludom misijom”. Saveznici NATO-a dogovorili su se u travnju da će započeti planove za dugoročnu vojnu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske invazije putem osnivanja fonda vrijednog 100 milijardi eura.
Prema planovima, NATO bi preuzeo dio koordinacije od koalicije predvođene SAD-om zvane Skupina iz Ramsteina. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ponovio je da se mađarska vlada protivi tom planu. “Mađarska se neće pridružiti NATO-ovoj ludoj misiji unatoč svim pritiscima”, poručio je ministar.
🚫 FM Péter Szijjártó reiterated Hungary's commitment to stay out of @NATO's "reckless action" despite mounting pressure.
🛑 The minister emphasized that this will be a long struggle, and the upcoming European parliamentary elections will be crucial as Hungarians voice their… pic.twitter.com/N4n9Y8ppO2
— Zoltan Kovacs (@zoltanspox) May 8, 2024
Glasnogovornik vlade Zoltan Kovacs, reagirajući prošli mjesec na NATO-ovu inicijativu, objavio je na platformi X, bivšem Twitteru, da Mađarska neće podržati nikakve NATO-ove prijedloge koji bi mogli “približiti Savez ratu ili pretvoriti ga iz obrambene u ofenzivnu koaliciju”. Kovacs je nešto kasnije objavio da su Orban i Zelenski telefonski razgovarali o ključnim elementima mađarsko-ukrajinskih odnosa, s primarnim fokusom na rat i mir. “Premijer Orbán ponovno je potvrdio spremnost Mađarske da podupre svaku inicijativu koja vodi miru, a oba su se čelnika složila nastaviti bilateralne konzultacije”, navodi glasnogovornik u objavi na X-u.
Odnosi između Budimpešte i NATO-a zategnuti su jer je Mađarska odugovlačila s ratifikacijom ulaska Švedske u Savez, što je naposljetku učinila u ožujku, te zbog bliskih odnosa mađarskog premijera Viktora Obrana s Moskvom unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Američki veleposlanik u Mađarskoj David Pressman poručio je ranije da saveznici NATO-a upozoravaju Mađarsku na opasnosti “bliskih i sve širih” odnosa s Rusijom i da će, bude li to politički izbor Budimpešte, “morati odlučiti kako najbolje zaštititi svoje sigurnosne interese”.
