Geopolitičke napetosti i s geopolitikom nesumnjivo usko povezana odluka formata OPEC+, kojeg čine članice Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC i najvažnije zemlje proizvođači izvan tog kartela, ponajprije Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju, utjecale su na ponovni brzi rast cijena nafte na svjetskom tržištu. Rast, kojemu se, zapravo, ne vidi kraja.
Cijene nafte postupno se približavaju granici od 100 dolara. Prošloga su tjedna porasle i povećale cijenu na skoro 30 posto u trećem tromjesečju.
Na londonskom je tržištu cijena barela sjevernomorske nafte Brent prošloga tjedna porasla 2,2 posto, i dostigla 95,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel nafte WTI poskupio 1 posto, na 90,97 dolara.
Kada se to preračuna na prethodnoj tromjesečnoj razini, cijena barela na londonskom tržištu porasla je za 27, a na američkom za 29 posto.
Podsjećamo da su Saudijska Arabija i Rusija donijele odluke da će do kraja ove godine smanjivati izvoz nafte za ukupno 1,3 barela dnevno, a o smanjenju proizvodnje dogovorile su se i ostale članice OPEC+ formata.
One žele zadržati povećane cijene s obzirom na pad potražnje za naftom uzrokovanim usporavanjem rasta najvećih svjetskih gospodarstava – prije svega Sjedinjenih Država i eurozone.
Tamo se očekuje da će kamatne stope središnjih banaka (američkog Feda odnosno Europske središnje banke – ECB) ostati nepromijenjeno visoke zbog potrebe borbe protiv visoke inflacije, što pak dovodi do slabljenje gospodarstva i pada investicija. Tako je u SAD-u nemali broj analitičara koji predviđaju i recesiju u zemlji do kraja ove godine. Njemačka je već zapravo u recesiji.
U tom negativnom ozračju trgovci nade polažu u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, kao najvećeg svjetskog uvoznik nafte, što je jedan od glavnih čimbenika za prošlotjedni rast cijena „crnog zlata“. Konkretno, u toj se zemlji očekuje rast potražnje za gorivom zbog povećanih domaćih i inozemnih putovanja kineskih građana tijekom sedmodnevnih praznika koji su počeli u petak.
Još jedna odluka itekako snažno može utjecati na rast cijena nafte. Radi se o prošlomjesečnoj odluci ruskog državnog vrha o privremenoj zabrani izvoza dizela zbog rasta cijena tog energenta i benzina u samoj Rusiji, što dovodi do rasta inflacije. Kako ta mjera nije realizirana u očekivanom opsegu tj. nije dovela do željenog pada cijena spomenutih energenata za široke potrošače, ruska vlada prošli je tjedan najavila uvođenje izvoznih kvota za dizel.
Nakon prvotne najave uvođenja privremene zabrane izvoza ruskog dizela svjetska su tržišta reagirala samo manjim povećanjem cijena, smatrajući tu odluku, odlukom privremenog karaktera. Međutim, nitko sa sigurnošću ne može reći što će se dogoditi ukoliko ona potraje duže od očekivanog.
