Foto: aa.com.tr
Američki savezni sud zabranio je izgradnju naftovoda Dakota Access, dugog 1800 kilometara, i prije nego li je Trumpov ministar energetike uspio objaviti da se taj projekt zaustavlja. Vrhovni je sud odbio deblokirati projekt o transportu nafte iz Kanade do Meksičkog zaljeva Keystone XL. Protiv toga projekta, kojega, inače, snažno podupire Trumpova administracija, zajednički su ustala indijanska plemena i ekološki aktivisti.
Jučer je američki ministar energetike Dan Brouillette izjavio slijdeće: „Opstrukcijski ekološki lobij s dobrim financiranjem uspješno je ubio (plinovod) Atlantic Coast Pipeline, koji bi smanjio troškove za energiju stanovnicima Virginije i Sjeverne Karoline.“ Ova ja izjava uslijedila nedugo nakon što su američke tvrtke Duke Energy Corp. i Dominion Energy Inc. objavile o zatvaranju projekta plinovoda koji bi vodio od Zapadne Virginije do Sjeverne Karoline, u dužini od gotovo 1000 kilometara, ukupne cijene od 8 milijadi dolara. Svoju su odluku objasnile nastavkom zadržavanja od strane regulatora i pravnom neizvjesnošću projekta.
Slika 1: Atlantic Coast Pipeline
Kao „pozdrav“ ovoj odluci, iz Saveznog je suda Trumpovoj administraciji stigla vijest i o odluci suda o prekidu rada već operativnog naftovoda Dakota Access u roku od 30 dana. On je koštao 4 milijarde dolara, a odluka suda donijeta je nakon tužbe tamošnjih Indijanaca. Taj je naftovod dug 1,8 tisuća kilometara i počinje u naftom bogatoj državi Sjeverna Dakota i proteže se do Illinoisa. Izgrađen je 2017.g. i dnevno je prevozio 500 tisuća barela nafte. Indijanski je narod postojano dokazivao kako naftovod predstavlja prijetnju tamošnjim vodnim resursima i kulturnim područjima te države.
Slika 2: naftovod Dakota Access
I Vrhovni je sud Trumpovoj administraciji priredio neugodno iznenađenje: odbacio je žalbu administracije i investitora projekta Energy, kojom se tražilo odbacivnje odluke niže sudske instance kojom se blokirala izgradnja naftovoda Keystone XL, kroz koji se planiralo iz naftom bogate kanadske regije Alberta u rafinerije u Meksičkom zaljevu prevoziti 800 tisuća barela nafte dnevno.
Slika 3: naftovod Keystone XL
Američki ministar energetike opet je bio primoran priznati kako se američka administracija nije mogla suprostaviti ekološkom lobiju unutar sudova.
Politička i ekonomska uvjetovanost odluka
Predsjednik Donald Trump gubitkom ovih projekata (naravno, to su privatni a ne Trumpovi projekti, za čiju su realizaciju investitori tražili dozvolu i potporu države) dolazi u još složeniju situaciju vezano uz realizaciju njegovog programa nove američke industrijalizacije i okretanja zemlje samoj sebi – poznatijeg kao „America First“, i to baš u jeku predizborne utrke u kojoj ionako ima previše problema. Trump, naime, tradicionalno podupire gotovo sve energetske projekte jer oni Amerikancima jamče nova radna mjesta, a jačaju i ulogu i utjecaj SAD-a, kao novog velikog svjetskog izvoznika nafte.
Međutim, neovisno o svemu ovome, teško je reći kako se ovdje isključivo radi o udaru „zelenih“ sudaca po Trumpu i njegovoj administraciji (iako, nedvojbeno, ima i toga). Naime, u uvjetima koronakrize i ukupne paralize svjetskog gospodarstva, cijena nafte na tržištima pala je na povijesne minimume, što, sve, slabo rentabilne projekte (a u ovim se slučajevima upravo o takvima i radi) sada stavlja u poziciju nepotrebnih i preskupih. Ali ukoliko bi oni donosili izdašne prihode, stav sudskih i političkih instanci teško da bi bio ovakav – po Trumpa krajnje negativan (snaga i utjecaj naftnog lobija u SAD-u i više su nego dobro poznati). Jer iz takvih bi se visokoprofitabilnih projekata onda financijski napajala i mnoga žedna usta.
Korupcija daleko nije samo hrvatski ili problem zemalja sa slabo razvijenom demokracijom. Štoviše, korupcijske metode i instrumenti za njihovo prikrivanje, kada su u pitanju veliki i profitabilni projekti, na Zapadu su toliko sofisticirani i razvijeni, gotovo pa integrirani u tamošnji zakonodavni (lobiranje) i poslovni sustav, da je slabašni Istok (sa svojom čestom pseudo-demokracijom), za njih prava „mala beba“, iako se, iz (geo)političkih razloga po toj „maloj bebi“, kada je o korupciji riječ – najviše i mlati.
