Uvoz oružja od strane država u Europi porastao je za 94% u razdoblju od 2019. do 2023. u usporedbi s prethodnih pet godina, prema izvješću koje je objavio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). Dakle, gotovo se dovstruko povećao. Razlog je jasan.
Ukrajina, koja je u ratu s Rusijom od veljače 2022., činila je gotovo jednu četvrtinu (23%) europskog uvoza oružja, što je čini najvećim uvoznikom oružja na kontinentu i četvrtim po veličini u svijetu. Ruska invazija na Ukrajinu također je postavila sigurnosne izazove drugim europskim nacijama, posebno onima na istočnom krilu NATO-a, koje su pojačale uvoz oružja.
Najmanje 30 država, uglavnom europskih, također šalje vojnu pomoć Ukrajini. SAD je činio 39% ukrajinskog uvoza oružja od 2019. do 2023., a slijede Njemačka (14%) i Poljska (13%). U nastojanju da poboljšaju ukrajinske vojne sposobnosti, dobavljači su 2023. godine počeli isporučivati sustave dugog dometa.
Poljska i Slovačka su doprinijele s 27 viška borbenih zrakoplova, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo isporučile projektile s dometom od 300 kilometara. Belgija, Danska, Nizozemska i Norveška započele su pripreme za isporuku više od 50 viška borbenih zrakoplova tijekom godine.
Rusija se uglavnom oslanja na vlastitu industriju
Rusija se, s druge strane, prvenstveno oslanja na vlastitu industriju oružja za svoje velike nabave oružja. Međutim, Moskva je pribjegla uvozu kliznih bombi iz Irana i balističkih projektila iz Sjeverne Koreje 2022.–2023., u suprotnosti s embargom Ujedinjenih naroda na oružje iz Sjeverne Koreje.
Naoružavaju se i ukrajinski saveznici u Europi. “Ruska početna invazija na Ukrajinu 2014. povećala je potražnju za oružjem u zapadnoeuropskim i srednjoeuropskim državama”, stoji u izvješću SIPRI-ja. Do kraja 2023. te su države zajedno naručile 791 borbenu letjelicu i borbene helikoptere.
Posebno traženi protuzračni sustavi
U pokušaju da se suprotstave ruskoj raketnoj kampanji protiv Ukrajine, nekoliko država zapadne i srednje Europe isporučilo je Ukrajini sustave protuzračne obrane i ubrzalo postojeće procese nabave. Poljska je, primjerice, naručila 12 sustava protuzračne obrane od SAD-a 2023., dok je Njemačka osigurala sustav visoke vrijednosti od Izraela. Austrija, Estonija, Latvija i Slovenija naručile su PZO sustave od Njemačke, dok su se Finska i Slovačka odlučile za izraelske sustave. Litva i Nizozemska također su ojačale svoje obrambene arsenale naručivanjem norveških sustava.
“S mnogo naručenog naoružanja visoke vrijednosti, uključujući gotovo 800 borbenih zrakoplova i borbenih helikoptera, europski uvoz oružja vjerojatno će ostati na visokoj razini”, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u SIPRI programu za transfer oružja.
“U posljednje dvije godine također smo vidjeli mnogo veću potražnju za sustavima protuzračne obrane u Europi, potaknutu raketnom kampanjom Rusije protiv Ukrajine”, dodao je Wezeman. Osim Ukrajine, UK i Nizozemska su se pojavile kao značajni uvoznici oružja u Europi, zajedno čineći 20% uvoza oružja u regiji tijekom 2019.-23.
SAD je ostao glavni izvoznik za Europu, čineći 55% europskog uvoza oružja u istom razdoblju, a slijede ga Njemačka i Francuska.
Globalni trendovi
Globalno gledano, opseg međunarodnog transfera oružja smanjio se za 3,3%, a samo je Europa povećala svoj uvoz tijekom petogodišnjeg razdoblja. Prvih pet uvoznika bili su Indija, Saudijska Arabija, Katar, Ukrajina i Pakistan, koji su primili 35% ukupnog globalnog uvoza oružja.
Zemlje Azije i Oceanije čine 37% ukupnog uvoza oružja. Slijede ih zemlje Bliskog istoka s 30%, europske zemlje s 21%, Amerika s 5,7% i Afrika s 4,3%. Dok je uvoz oružja u Afriku opao, Azija i Oceanija ostale su najveći uvoznici, prvenstveno potaknute napetostima između Indije i Pakistana, kao i Kine i njezinih susjeda.
Devet od 10 najvećih uvoznika oružja u razdoblju 2019.-2023. nalazilo se u Aziji i Oceaniji ili na Bliskom istoku. Indijski uvoz oružja porastao je za 4,7% u 2019.-23., prvenstveno potaknut napetostima s Pakistanom i Kinom, čime je osigurao svoju poziciju vodećeg svjetskog uvoznika oružja tijekom 2019.-23., s udjelom od 9,8% u globalnom uvozu.
Iako je Rusija ostala ključni dobavljač oružja Indiji, njezina se dominacija smanjila sa 76% u razdoblju 2009.-2013. na 36% u razdoblju 2019.-23., a Indija se okrenula prema zapadnim izvorima poput Francuske i SAD-a, zajedno s jačanjem svoje domaće industrije oružja.
Pakistanski uvoz oružja porastao je za čak 43% u 2019-23. u odnosu na pet godina ranije, čineći 4,3% globalnog uvoza i svrstavajući ga na peto mjesto u svijetu. Pakistan je nastavio jačati svoje veze s Kinom u nabavi oružja, pri čemu je 82% uvoza potjecalo iz Kine tijekom 2019.-23.
Dva istočnoazijska susjeda Kine povećala su uvoz oružja u razdoblju 2019.-23. Uvoz Japana porastao je za čak 155%, dok je uvoz Južne Koreje zabilježio skromniji porast od 6,5%. ‘Nema sumnje da su održive visoke razine uvoza oružja od strane Japana i drugih američkih saveznika i partnera u Aziji i Oceaniji uglavnom vođene jednim ključnim čimbenikom: zabrinutošću zbog kineskih ambicija’, rekao je Siemon Wezeman, viši istraživač u SIPRI i dodao: “SAD, koje dijele njihovu percepciju kineske prijetnje, sve je veći dobavljač u regiji”.
Nasuprot tome, kineski uvoz pao je za 44% jer su se okrenuli sve većoj proizvodnji vlastitog oružja. Ovo smanjenje prvenstveno je proizašlo iz strateškog zaokreta prema zamjeni uvezenog oružja, prvenstveno iz Rusije, sustavima domaće proizvodnje.
Bliskoistočne napetosti
U razdoblju od 2019. do 2023. godine, Bliski istok činio je 30% globalnog prometa oružja. Među 10 najvećih svjetskih uvoznika u tom razdoblju bili su Saudijska Arabija, Katar i Egipat. Saudijska Arabija rangirana je kao drugi najveći svjetski uvoznik oružja, primajući 8,4% globalnog uvoza, unatoč padu od 28% u odnosu na rekordne razine njihovog uvoza 2014.-18.
U međuvremenu, uvoz oružja iz Katara porastao je gotovo četiri puta (+396%) od 2014.-18. do razdoblja 2019.-23., što ga je pozicioniralo kao trećeg najvećeg globalnog uvoznika. SAD dominira isporukama oružja državama Bliskog istoka, s udjelom od 52% u ukupnom iznosu, a slijede ga Francuska (12%), Italija (10%) i Njemačka (7,1%).
“Unatoč ukupnom padu uvoza oružja na Bliski istok, on je i dalje visok u nekim državama, uglavnom potaknut regionalnim sukobima i napetostima”, rekao je Zain Hussain, istraživač SIPRI-ja. “Glavno oružje uvezeno u posljednjih 10 godina naširoko se koristilo u sukobima u regiji, uključujući Gazi, Libanonu i Jemenu. Neke države u regiji Zaljeva uvezle su velike količine oružja za upotrebu protiv hutista u Jemenu i za suzbijanje iranskog utjecaja”.
SAD i Francuska povećavaju izvoz
SIPRI je identificirao 66 država kao glavne izvoznike oružja tijekom 2019.-23. SAD, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka, pet najvećih izvoznika, zajedno čine 75% globalnog izvoza oružja. I SAD i Francuska povećale su izvoz oružja u posljednjih nekoliko godina. SAD, kao najveći svjetski dobavljač oružja, povećao je svoj izvoz za 17%, što je u oštrom kontrastu s ruskim padom od 53%.
“SAD je povećao svoju globalnu ulogu dobavljača oružja – što je važan aspekt njihove vanjske politike – izvozeći više oružja u više zemalja nego ikada u prošlosti. Ovo se događa u trenutku kada se gospodarska i geopolitička dominacija SAD-a suočava s izazovom od strane sila u usponu’, rekao je Mathew George, direktor SIPRI Programa za prijenos oružja.
Francuski izvoz oružja porastao je za 47%, nadmašivši Rusiju i tako je Francuska postala drugi najveći dobavljač. Katarina Đokić, istraživačica SIPRI-ja, istaknula je kako je Francuska uspješno iskoristila snažnu globalnu potražnju za jačanje svoje industrije oružja, posebno u prodaji borbenih zrakoplova izvan Europe.
