Sutra počinje dvodnevni summit na vrhu Europske unije, a jedna od važnijih tema bit će i stanje u europskoj poljoprivredi, poglavito u kontekstu masovnih prosvjeda poljoprivrednika i kompliciranog stanja svezano uz dotok ukrajinskog žita na europsko tržište s obzirom da ta zemlja nije članica EU-a. Upravo je ta činjenica jedna od najvažnijih uzroka navedenih prosvjeda koji i dalje traju – između ostalog i u Poljskoj, čiji farmeri najavljuju i daljnje masovne akcije.
Poljoprivrednici diljem Europe ove su godine izašli na ulice, uvjereni da su jeftini ukrajinski proizvodi koji se prelijevaju preko granice krivi za njihove nevolje.
Kako ovih dana piše britanski Financial Times, EU se sprema uvesti carine na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije kako bi umirila poljoprivrednike i neke zemlje članice, a na ovu se temu upravo oglasio i medij Politico.
On navodi kako su masovni prosvjedi natjerali vlade EU-a od Varšave do Pariza da učine ogromne ustupke poljoprivrednicima i doveli su političke veze Kijeva sa zapadnim saveznicima do najslabije razine od početka ruske invazije prije više od dvije godine.
Ali, kako dalje kaže, glavni razlog zašto poljoprivrednici iz EU-a ove godine ne mogu prodati svoju robu nema nikakve veze s Ukrajinom i njezinim ogromnim poljoprivrednim sektorom. Glavni problem predstavlja Rusija, čija je vlastita rekordna poljoprivredna proizvodnja — i izvoz koji nadmašuje svjetske konkurente — snizila cijene usjeva do te mjere da poljoprivrednici posvuda trpe štetu, smatra ovaj medij.
“Apsolutno je točno da Rusija koristi svoj izvoz hrane, poglavito izvoz pšenice, kao oblik meke moći”, rekla je Caitlin Welsh, direktorica Globalnog programa za sigurnost hrane i vode u Centru za strateške i međunarodne studije i koautorica nedavnog rada o sve većoj dominaciji Rusije na globalnim poljoprivrednim tržištima na račun Ukrajine.
Potpomognuta izuzetno povoljnim vremenskim prilikama, Rusija je u posljednje dvije godine uzgojila neviđene količine pšenice i jeftino je prodala na svjetskom tržištu.
To je preokrenulo skok cijena žitarica i spustilo ih na predratne razine koje su neekonomične za poljoprivrednike u zemljama poput Poljske. Oni su odgovorili blokadom granice s Ukrajinom početkom ove godine, okrivljujući svog istočnog susjeda da je vlastitu žetvu učinio nerentabilnom.
To je usprkos činjenici da je vlada u Varšavi prošle godine jednostrano zabranila uvoz žitarica iz Ukrajine. Bio je to odgovor na prekomjernu opskrbu koja je uslijedila nakon ruske invazije punog opsega u veljači 2022. i blokade glavne izvozne rute Ukrajine na svjetska tržišta preko Crnog mora.
Nakon što je Rusija odustala od inicijative pod posredovanjem UN-a za ponovno uspostavljanje sposobnosti Ukrajine da izvozi proizvode preko Crnog mora u srpnju prošle godine, Kijev je uspio uspostaviti vlastiti sigurni izvozni koridor — preuzimajući većinu pritiska s kopnenih izvoznih ruta preko teritorija EU.
Macron podržao Poljsku
Prosvjedi su ugrozili poljsku krhku koalicijsku vladu , prisilivši premijera Donalda Tuska da krene u ofenzivu šarmom kako bi uvjerio druge prijestolnice EU da je potrebno ograničiti uvoz ukrajinskog žita u blok — nedavno je dobio potporu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je također pod vatrom farmera kod kuće.
Uz svu pozornost na ukrajinski uvoz, nekoliko zemalja EU-a nastavilo je koristiti jeftine ruske proizvode. Španjolska, Italija i Francuska stalni su kupci ruskog žita.
Na poticaj Poljske, Latvije, Litve i drugih istočnih zemalja EU-a, Europska komisija je spremna ponovno uvesti carine na uvoz iz Rusije, što bi zapravo udvostručilo njihovu cijenu i srušilo potražnju.
Međutim, tržišni analitičari ovaj potez vide više kao smetnju nego kao stvarno rješenje za tešku gospodarsku situaciju s kojom se suočavaju europski poljoprivrednici, s obzirom na relativno nizak udio uvoza na tržištu EU.
Umjesto da se svađaju oko utjecaja ukrajinskog ili ruskog uvoza na poljoprivrednike, zemljama EU-a bilo bi bolje da pomognu Ukrajini u izvozu vlastitih poljoprivrednih proizvoda kako bi spriječili globalnu dominaciju Rusije, posebno u zemljama s nižim prihodima, kažu analitičari.
“Moramo ozbiljno shvatiti ovaj koncept da se Ukrajina treba vratiti na svoja tradicionalna tržišta u trećim zemljama kako bi istisnula Rusiju,” rekao je najviši trgovinski dužnosnik Ukrajine Taras Kachka.
Rusi izvoze u Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku
Usred političkih previranja u EU, Rusija je uglavnom uspjela skrenuti pozornost sa sebe, preusmjerivši svoj golemi izvoz pšenice u druge regije svijeta – prije svega u Afriku i Aziju, gdje je nastojala zadržati geopolitički utjecaj.
Sergej Lavrov također je potpisao unosne ugovore s Brazilom, Meksikom i drugim zemljama Latinske Amerike čije su žetve desetkovane ekstremnim vremenskim uvjetima.
