Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je jučer popodne u rusku eksklavu Kalinjingrad, koja graniči s Litvom i Poljskom, izvijestili su ruski državni mediji.
Avion, kojeg mediji zovu i “leteći Kremlj”, je preletio prilično blizu Estonije i uz obale Latvije i Litve, prije slijetanja u Kalinjingrad. Borbeni zrakoplovi raspoređeni su uz istočnu obalu švedskog otoka Gotland dok se Putin približavao Baltičkom moru. Putin je posljednji put posjetio Kalinjingrad u rujnu 2022.
Kaliningrad, smješten na Baltičkom moru, graniči s državama članicama NATO-a, s Poljskom na jugu i Litvom na sjeveru i istoku. Često se smatra potencijalnim žarištem budućeg sukoba između NATO-a i Rusije. Putinovo putovanje tamo bilo je njegovo prvo otkako se Finska, koja se nalazi s druge strane Baltičkog mora, pridružila NATO-u.
Prethodno je najavljeno da će Putin posjetiti Kalinjingrad, gdje će se susresti sa studentima Baltičkog federalnog sveučilišta Immanuel Kant, kao i lokalnim dužnosnicima. Prema Peskovu, Moskva nije tražila izravan zračni koridor kroz Europu za Putinov let u Kalinjingrad. Ruska eksklava Kalinjingrad bila je u opasnosti zbog militarističkih razgovora u baltičkim državama, rekao je glasnogovornik Kremlja.
U razgovoru sa studentima Baltičkog saveznog sveučilišta Kant, Putin je kritizirao susjede Kalinjingrada zbog rušenja sovjetskih ratnih spomenika. “Ovo je zapanjujuće neznanje i nerazumijevanje o tome gdje žive, što rade i što će uslijediti”, rekao je.
Svrha posjeta
Prema riječima Putinova glasnogovornika, njegov put u Kalinjingrad dio je njegova posla i ne šalje poruku zemljama NATO-a. “Kad predsjednik posjećuje regije Ruske Federacije, to nije poruka zemljama NATO-a. To je glavna stvar koju predsjednik radi. Najvažnije je ne slati poruke, već raditi ono što on radi već dugi niz godina – raditi na razvoju naše zemlje i naših regija”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za RIA Novosti.
Međutim, Camille Grand, analitičarka think tanka European Council on Foreign Relations, rekla je za The Telegraph da Putin šalje nekoliko poruka, uključujući podsjećanje ljudi u Kalinjingradu da su “oni Rusija”. “Po mom mišljenju, ovo je jasan pokušaj da se signalizira da Baltičko more nije more NATO-a nakon što su Finska i Švedska podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u”, tvrdi.
To je također bio “način da se podsjeti Zapad da Rusija ima vojnu imovinu u Kalinjingradu”, dodaje. Peskov je rekao da “militarističke izjave” iz baltičkih zemalja predstavljaju prijetnju Kalinjingradu, koji je Rusija preuzela od Njemačke nakon Drugog svjetskog rata. “Jedna godina im je dovoljna da naprave nešto užasno u našem pravcu”, rekao je.
#Putin's motorcade of more than 20 cars today in Kaliningrad pic.twitter.com/EmK3Y7a8xG
— Svitlana 🇺🇦 (@Svitlan66621180) January 25, 2024
Militarizacija Baltika
Britanske trupe stacionirane su u Estoniji, kao dio obrane NATO-a. U siječnju su se Estonija, zajedno s Latvijom i Litvom dogovorile o uspostavi zajedničke baltičke obrambene zone na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom. Izgradit će zid “obrambenih instalacija protiv mobilnosti” i razviti raketno-topničku suradnju.
Estonija, bivša sovjetska država, izgradit će 600 bunkera, od kojih svaki može primiti do 10 vojnika, duž oko 400 km duge granice s Rusijom. Hanno Pevkur, estonski ministar obrane, rekao je da je rat u Ukrajini pokazao potrebu za “fizičkim obrambenim strukturama na granici od prvog metra kako bi se zaštitila Estonija”.
Kalinjingrad se smatra najvjerojatnijim mjestom za izbijanje rata između Rusije i NATO-a. Moskva je u regiju rasporedila ratne zrakoplove naoružane najsuvremenijim hipersoničnim projektilima nedugo nakon nezakonite invazije na Ukrajinu. Moskca je spominjala i da taj ruski “otok” u Baltičkom može primiti projektile koji mogu nositi nuklearne bojeve glave.
Sulwaki koridor je potez od oko 80 km koji odvaja Bjelorusiju od Kalinjingrada i “tanko” spjala baltičke zemlje s ostatkom NATO saveza. Kad bi Putin premjestio svoje snage iz Bjelorusije preko koridora u Kalinjingrad u iznenadnom napadu, mogao bi odsjeći Estoniju, Latviju i Litvu od njihovih saveznika i linija opskrbe u srednjoj i zapadnoj Europi. NATO generali nazvali su Suwalki koridor “ahilovom petom” saveza.
Putin je bio prisiljen ograničiti svoja putovanja u inozemstvo nakon što je za njim izdana međunarodna tjeralica Međunarodnog kaznenog suda. Prije nego što je njegov predsjednički zrakoplov sletio u Kalinjingrad, koji je Putin posljednji put posjetio nedugo nakon invazije 2022., NATO-ov izviđački zrakoplov nizozemskih zračnih snaga kružio je iznad Baltičkog mora. RAF-ov zrakoplov za elektroničko izviđanje Boeing RC-135W također se navodno približio Kalinjingradskoj regiji, kao i francuski izviđački zrakoplov, prema ruskim izvješćima.
Baltičke zemlje kreću graditi zid i utvrde na granici s Rusijom i Bjelorusijom
