Politička kriza u Švedskoj prijeti da će doći do vrhunca nakon što je premijerka Magdalena Andersson u petak upozorila da će podnijeti ostavku ako ministar pravosuđa Morgan Johansson bude izglasan izvan funkcije u glasovanju o nepovjerenju koje su pokrenuli ekstremno desni švedski demokrati, izvještava Anadolu Agency.
“Političke odluke koje donosimo u Švedskoj, donosimo ih zajedno u vladi. Dakle, ako smijenite ministra zbog političkih odluka, onda, naravno, smijenite cijelu vladu”, rekla je Andersson na konferenciji za novinare.
Jimmieja Akessona, predsjednika krajnje desnih demokrata Švedske, podržali su čelnici desnih umjerenih, kršćanskih demokrata i liberala nakon što je predložio izglasavanje nepovjerenja Johanssonu.
Glasovanje će se održati sljedeći tjedan i za sada potpora ove četiri stranke predstavlja 174 mjesta, što znači da im je potreban još jedan glas da bi glasovanje o nepovjerenju uspjelo. Ostale četiri stranke – vladajući Socijaldemokrati, Lijeva stranka, Zeleni i Stranka centra – također imaju 174 glasa i očekuje se da neće podržati Akessona u njegovom pokušaju da smijeni Johanssona.
Švedska kandidatura za NATO je u opasnosti
Ova nova neizvjesnost dolazi dok Švedska, zajedno sa susjednom Finskom, pokušava pristupiti NATO-u nakon što su dvije zemlje službeno podnijele zahtjev za to 18. svibnja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. veljače.
Ostavka Magdalene Andersson mogla bi imati “ogromni utjecaj” kada je u pitanju članstvo u NATO-u jer “privremena vlada neće biti u potpunosti sposobna pregovarati”, rekao je Anders Lindberg, glavni politički urednik lista Aftonbladet sa sjedištem u Stockholmu. To bi vjerojatno produžilo proces pridruživanja Švedske, rekao je. “Moguće nakon summita NATO-a. Dakle, to može imati ogroman utjecaj.”
Anders Sannerstedt, politolog sa Sveučilišta Lund, složio se da privremena vlada ne može djelovati u NATO procesu. “Cijeli bi proces bio odgođen. To bi također utjecalo na Finsku. Odluka o podnošenju zahtjeva za članstvo ima široku političku podršku i neće biti poništena.
3 mjeseca do izbora
Suočena s političkim previranjima, nordijska je zemlja tri mjeseca udaljena od općih izbora i svjedoči ratu na svom pragu, a Rusija prijeti vojnom akcijom u Švedskoj zbog njezine prijave za NATO. “Mislim da se trenutno vrlo malo ljudi boji vojnog napada Rusije. Ali dugoročno bi Rusija mogla htjeti ponovno osvojiti baltičke države, a to bi moglo utjecati na švedski teritorij, prvenstveno otok Gotland u Baltičkom moru”, rekao je Sannerstedt . “I naravno, mnogi ljudi očekuju kibernetičke napade iz Rusije. A mi se sjećamo Hladnog rata i Sovjetskog Saveza.”
Švedskoj nisu bile strane političke krize posljednjih godina – teška 134 dana pregovora 2018. i 2019. kada su socijaldemokrati i Zelena stranka formirali manjinsku vladu. Dvije su krize uslijedile prošle godine nakon što je tadašnji premijer Stefan Lofven izgubio nepovjerenje i bio prisiljen podnijeti ostavku.
“Rekao bih da je javnost umorna od ovakvih političkih igara. Pretpostavljam da će se oporba smatrati neodgovornom bez obzira na ishod. Stvarno je nezgodan trenutak za pokretanje domaće krize”, rekao je Lindberg.
U posljednjih 10 godina ravnoteža između ljevice i desnice u švedskoj politici dramatično se pomaknula i neki tvrde da je za nedavnu političku krizu kriv ulazak radikalno desnih Švedskih demokrata u parlament 2010. godine. “U ovom trenutku nitko ne želi vladinu krizu. Stranke se žele koncentrirati na izbornu kampanju. Ljudi bi mogli pomisliti da je parlament igraonica s neodgovornom djecom”, rekao je Sannerstedt.
