Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) označio je u subotu neutralnost kao “element samodefiniranja Austrije”. Ne misli da je to ispravno propitivati, izjavio je na 14. europskom medijskom summitu u Lechu am Arlbergu, a prenosi austrijski medij Heute.
Ispravno je razmišljati o budućem dizajnu sigurnosne strukture. Austrija bi mogla biti dio europskog obrambenog sustava, ali ne i “sudjelovati u vojsci”, istaknuo je, kazavši da je Austrija vojno neutralna, ali ne i politički. “Ne pripadamo niti jednom vojnom savezu i ne želimo”.
Osvrnuo se i na Ukrajinu, kazavši kako Austrija daje svoj doprinos poput isporuka kaciga ili dizel goriva toj zemlji i da je potpora ukrajinskom stanovništvu trenutna potreba. Biti član EU i biti neutralan je kompatibilno, kazao je Schallenberg, a prenosi medij Heute.
S obzirom na bliske veze Ukrajine s EU-om, Schallenberg se izjasnio za njezin put koji nije punopravno članstvo. Moraju postojati i drugi modeli osim punopravnog članstva, EGP-a ili sporazuma o pridruživanju kao sredstva povezivanja, kazao je austrijski šef diplomacije, pozivajući na veću fleksibilnost. Međutim, neupitno je da je daljnje produbljivanje potrebno: “Mi izvozimo naš zapadni način života”, izjavio je Schallenberg.
Što se tiče gospodarskih sankcija Rusiji, napomenuo je da Austrija u iduće dvije-tri godine žele značajno smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Pri tom smatra da je (nedavni) „kontroverzni sastanak“ između austrijskog kancelara Karla Nehammera (ÖVP) i ruskog predsjednika Vladimira Putina ispravan, “uvijek morate razgovarati”. Uostalom, Rusija je i dalje najveći europski susjed. Međutim, Schallenberg je odbacio povratak na odnos s Rusijom kakav je postojao prije rata sve dok je Putin na čelu zemlje, navodi medij Heute.
Zanimljivo je i istraživanje austrijskog javnog mišljenja koje je proveo institut Unique research i prema kojem samo 40 posto Austrijanaca smatra da je stav vlade u ukrajinskom ratu “u cjelini ispravan”. 23 posto ispitanika smatra da je stav vlade “previše proukrajinski”, 17 posto “previše proruski”, dok 20 posto nije dalo nikakve informacije, navodi Heute.
Komentari