Ukrajinski rat u sebe neposredno uvlači sve veći broj zemalja. Osim SAD-a tu je još i 50-ak drugih država koje u većoj ili manjoj mjeri pomažu Kijevu isporukama svog oružja, dok Rusiji prilično zakulisno svoju vojnu pomoć navodno šalje Iran u obliku borbenih dronova, ali vjerojatno, od nedavno i Kina iako Peking to službeno negira ne želeći dodatno komplicirati svoje ionako vrlo složene odnose sa SAD-om. Međutim vojno-tehnička suradnja između Kine i Rusije ne samo što se i dalje održava, već i raste od početka ukrajinskog rata.
U “igru”, čini se, sada se sve brže uključuje još jedna dalekoistočna zemlja i bliska američka saveznica – Južna Koreja. Seul je nedavno s Washingtonom potpisao sporazum o “privremenom skladištenju” svog topničkog streljiva kalibra 155mm u SAD-u, što svaki vojni analitičar zna da nije ništa drugo nego streljivo namijenjeno ukrajinskoj vojsci – što je Pentagon već dugo tražio od vlade u Seulu s obzirom na opasno pražnjenje vlastitih skladišta kao i skladišta članica NATO saveza tom vrstom streljiva. Osim toga Seul je dogovorio s Varšavom isporuke velikog broja svojih tenkova Poljskoj pa nije isključeno da dio njih završi i u rukama ukrajinske vojske s obzirom na visoki stupanj savezništva između Kijeva i Varšave.
Seul je nevoljko ušao u ovu “igru”. Štoviše, dugo se opirao i proturuskim sankcijama nakon ruske invazije na Ukrajinu, a nije povlačio niti svoje velike tvrtke, prije svega one iz sfere automobilske industrije s teritorija Rusije usprkos činjenici da su isto učinile brojne države tzv. združenog Zapada, između ostalog i njemu susjedni Japan. Rusija je pak osiguravala unosne poslove južnokorejskim brodogradilištima svojim velikim narudžbama trgovačkih brodova, uključno čak i ledolomce, dok su, s druge strane, južnokorejski automobili u Rusiji bili vrlo popularni.
Međutim, pritisak je bio prejak i Seul nije imao previše mogućnosti za nastavak svoje politike određene neutralnosti prema sukobu u Ukrajini iako je i on službeno osudio rusku invaziju. Tome najbolje svjedoči činjenica da je nedavno odlučio povući svoj biznis iz Rusije, uz spomenuti vojni sporazum s Washingtonom.
Sve ovo, naravno, budno prati i Moskva. Nije nikakva tajna da su Rusija i Južna Koreja do sada imale vrlo dobre odnose, pa tako, primjerice, Rusima nije bila potrebna ni viza za ulazak u Južnu Koreju. Ali čini se – idili je došao kraj, o čemu svjedoči i slijedeća vijest.
Početak isporuka oružja Južne Koreje Ukrajini značit će “određenu fazu uključenosti” Seula u sukob, izjavio je u srijedu, 19. travnja, glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, čije riječi prenosi agencija TASS.
Peskov je naglasio da je Južna Koreja zauzela prilično neprijateljski stav prema Rusiji o situaciji u Ukrajini, a da je mogućnost slanja vojne pomoći Kijevu nastavak te linije.
“Nema ništa radikalno novo u ovome. I što se tiče sankcija i tako dalje, na našu žalost, Seul je zauzeo dosta neprijateljske pozicije u cijeloj ovoj priči. Ovo je nastavak. Naravno, sve više i više zemalja pokušat će se izravno uvući u ovaj sukob,” – kazao je Peskov.
Rusko veleposlanstvo u Seulu danas je upozorilo kako “pozorno prati” stav Južne Koreje po ovom pitanju. Osim toga, ruski su diplomati primijetili da bi odluka o isporuci smrtonosnog oružja izazvala “negativne posljedice” za suradnju s Moskvom u području sigurnosti na Korejskom poluotoku. “Računamo na odgovoran pristup rukovodstva Južne Koreje”, – navedeno je u ruskom diplomatskom predstavništvu u toj zemlji.
Također su skrenuli pozornost da se oružje koje isporučuje “združeni Zapad” koristi za uništavanje “civilnog stanovništva DNR, LNR, Zaporožje i Hersonske regije, uključujući žene i djecu”. Osim toga, naveli su da se zbog korupcije u Ukrajini zapadno oružje koristi u drugim regionalnim sukobima i pada u ruke organiziranog kriminala.
Prethodno je južnokorejski predsjednik Yoon Sok-yeol u intervjuu za Reuters kazao da bi Seul mogao isporučiti oružje Ukrajini ako postoji ozbiljna opasnost za njezino stanovništvo ili ako se grubo “krše” ratni zakoni.
Komentirajući ove riječi, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je slijedeće:
“Pitam se što će reći stanovnici ove zemlje (Južne Koreje) kada vide najnovije uzorke ruskog oružja kod svojih najbližih susjeda – naših partnera iz Sjeverne Koreje? – Što se zove, quid pro quo …“
Posljednjih godinu dana intenzivira se politička suradnja između Moskve i Pjongjanga, a u posjetu sjevernokorejskoj prijestolnici lani je bio i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. Osim toga telefonske pozive i tople izraze poštivanja i želje za jačanjem suradnje u više su navrata razmijenili i predsjednici dviju država Vladimir Putin i Kim Jong-un.
Do sada je Rusija uvijek bila određeni korektiv prema potezima Sjeverne Koreje u odnosu na svog južnog susjeda, što je bila posljedica odličnih, prije svega gospodarskih veza Moskve i Seula.
Međutim, čini se da se i u tom smislu sve počinje ubrzano mijenjati – sukladno dramatičnim globalnim promjenama sveobuhvatnog karaktera.
