Naoružani vojnici u uniformama i maskama pojavili su se u petak navečer na televiziji u Burkini Faso kako bi potvrdili svrgavanje predsjednika Paul-Henrija Damibe, drugi državni udar u toj problematičnoj zapadnoafričkoj zemlji ove godine, javlja Reuters.
Objava je završila dan koji je započeo pucnjavom u blizini vojnog kampa u glavnom gradu Ouagadougouu, eksplozijom u blizini predsjedničke palače i prekidima programa državne televizije. To je obrazac koji je postao sve poznatiji u zapadnoj i središnjoj Africi u posljednje dvije godine dok islamistički pobunjenici pustoše po sušnim prostranstvima regije Sahel, ubijajući tisuće i narušavajući vjeru u slabe vlade koje nisu pronašle način da ih pobijede. U Maliju, Čadu i Gvineji dogodili su se državni udari od 2020., što je izazvalo strah od povratka prema vojnoj vladavini u regiji koja je postigla demokratski napredak u proteklom desetljeću.
Novi vođa Burkine Faso je vojni kapetan Ibrahim Traore. U sceni koja je ponovila Damibino vlastito otimanje vlasti u državnom udaru 24. siječnja, Traore se pojavio na televiziji okružen vojnicima i objavio da je vlada raspuštena, ustav suspendiran i granice zatvorene. Proglasio je noćni policijski sat. U petak navečer nije bilo poznato gdje se Damiba nalazi. Traore je rekao da je skupina časnika koja je pomogla Damibi da preuzme vlast u siječnju odlučila ukloniti svog vođu zbog njegove nesposobnosti da se nosi s islamistima. Damiba je iz istog razloga smijenio bivšeg predsjednika Rocha Kaborea. “Suočeni s pogoršanom situacijom, pokušali smo nekoliko puta natjerati Damibu da preusmjeri prijelaz na sigurnosno pitanje”, stoji u izjavi koju je potpisao Traore, a pročitao ju je drugi časnik na televiziji. U priopćenju se navodi da je Damiba odbacio prijedloge časnika za reorganizaciju vojske i umjesto toga nastavio s vojnom strukturom koja je dovela do pada prethodnog režima. “Damibini postupci postupno su nas uvjerili da njegove ambicije odvraćaju od onoga što smo namjeravali učiniti. Danas smo odlučili ukloniti Damibu”, rečeno je. Nacionalni dionici uskoro će biti pozvani da usvoje novu prijelaznu povelju i imenuju novog civilnog ili vojnog predsjednika, rečeno je.
Civilno stanovništvo navijalo je za vojne hunte u nadi da bi mogle biti uspješnije u obuzdavanju pobunjenika od svojih demokratski izabranih prethodnika. Ali nada je brzo nestala. Burkina Faso postala je epicentar nasilja koje provode skupine povezane s Al Qaidom i Islamskom državom, a koje je počelo u susjednom Maliju 2012. godine i proširilo se na druge zapadnoafričke zemlje južno od pustinje Sahare. Tisuće su ubijene u napadima na ruralne zajednice, a milijuni su bili prisiljeni pobjeći. Ovaj tjedan najmanje 11 vojnika poginulo je u napadu u sjevernoj Burkini Faso. Deseci civila još uvijek se vode kao nestali.
Državni udar u petak stvara zagonetku za politički blok Zapadne Afrike, Ekonomsku zajednicu zapadnoafričkih država (ECOWAS), koji je pokušao uvjeriti vođe državnog udara u regiji da se vrate civilnoj vlasti što je prije moguće. ECOWAS je suspendirao Burkinu Faso nakon siječanjskog državnog udara, ali je od tada pristao na dvogodišnji prijelaz natrag na demokratske izbore. “ECOWAS ponovno potvrđuje svoje bezrezervno protivljenje bilo kakvom preuzimanju ili održavanju vlasti neustavnim sredstvima”, stoji u priopćenju. Zahtijevalo se “savjesno poštivanje vremenskog okvira koji je već dogovoren s prijelaznim vlastima za povratak na ustavni poredak najkasnije do 1. srpnja 2024.”
Komentari
