Nekoliko država Europske unije nije podržalo prijedlog Španjolske da se prihodi od zamrznute ruske imovine iskoriste za pomoć ratom razorenoj Ukrajini. O tome u utorak, 5. prosinca, piše POLITICO.
Nekoliko veleposlanika iz 27 vlada Unije tvrdilo je da ideja koju je izradila Španjolska, u svojoj ulozi na čelu rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva EU-a, ne bi dala ukrajinskom gospodarstvu hitan poticaj koji mu je potreban, već riskira potkopavanje predanosti EU-a pružiti podršku Kijevu.
Mjesecima su dužnosnici EU-a istraživali načine kako iskoristiti zaradu od ruske imovine vrijedne oko 300 milijardi dolara koja je zamrznuta nakon početka rata. Ali plan je izazvao skepticizam pojedinih vlada, uključujući Francusku i Njemačku, kao i Europske središnje banke, koja strahuje da bi mogao izazvati nestabilnost valute euro.
Kritika je došla do vrhunca na sastanku izaslanika EU u utorak navečer. Prema prijedlogu Španjolske, koji je dobio POLITICO i o kojem se raspravljalo na sastanku, Madrid je procijenio da bi dobit od rezervi ruske središnje banke zamrznutih u zemljama EU-a mogla generirati 15 do 17 milijardi eura za Kijev do 2027.
Prema dužnosnicima koji su razgovarali s POLITICO-om pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava, nekoliko je zemalja tvrdilo da španjolski prijedlog ne zadovoljava prioritete EU-a o potpori Ukrajini jer će Kijevu trebati mjeseci, a možda čak i godine, da vidi novac. Bilo je i zabune oko toga kako je Madrid došao do svojih brojeva.
Višestruke krize
Ideja da se iskoristi gotovina stvorena zamrznutom imovinom proizišla je iz revizije načina na koji EU troši svoj novac, koju provodi Španjolska.
Europska komisija je rekla da Kijevu želi dati 17 milijardi eura bespovratnih sredstava plus 33 milijarde eura zajmova s niskim kamatama do 2027. kako bi spriječila bankrot zemlje. Ako taj novac ne dolazi od zarade ostvarene zamrznutom imovinom, morat će se financirati s drugog mjesta.
Bilo kakva odluka zahtijevat će jednoglasnost svih 27 zemalja članica.
S obzirom na to da je španjolski prijedlog bio toliko suprotan stavovima većine drugih vlada, nekoliko je diplomata nagađalo da su ga izradili dužnosnici španjolske vlade u Madridu s malo znanja o raspoloženju u ostatku EU-a.
“Ovo nije prihvatljiva osnova za raspravu na EUCO-u [summit čelnika EU-a od 14. do 15. prosinca] za mnoge zemlje”, rekao je jedan diplomat.
Ruske devizne rezerve zamrznule su zemlje koje su sudjelovale u sankcijama na početku rata Moskve protiv Ukrajine; većina je u EU. Na primjer, oko 180 milijardi eura nalazi se u belgijskom Euroclearu, klirinškoj kući koja djeluje kao skrbnik ruskih rezervi.
Kako ruski vrijednosni papiri dospijevaju i financijski ih posrednici ponovno ulažu, oni stvaraju dobit.
Razgovori o stvaranju prihoda od te imovine dio su plana Komisije da potroši 66 milijardi eura dodatnih sredstava za pokrivanje neočekivane potrošnje. Izvršna vlast EU-a tvrdi da je blagajna bloka iscrpljena višestrukim krizama od pandemije do rata u Ukrajini.
Nekoliko diplomata iz drugih zemalja čak je postavilo pitanje je li cilj Madrida u izradi prijedloga bio preusmjeriti dodatne doprinose od ukrajinske krize prema drugim proračunskim područjima kao što su migracija i konkurentnost EU-a.
“Čini se kao stražnja vrata pokušaja korištenja dodatnih sredstava za Ukrajinu za drugu potrošnju ― koja je slučajno na popisu želja same Španjolske”, rekao je drugi diplomat.
Drugi su dužnosnici primijetili da je španjolska ideja o korištenju novca generiranog zamrznutom imovinom suvišna, s obzirom na to da se sve zemlje EU-a osim Mađarske slažu oko povećanja financiranja Kijeva. Svaki ruski prihod trebao bi biti povrh onoga što je odobreno za pomoć Ukrajini, a ne umjesto nje, rekli su.
Očekuje se da će Španjolska podnijeti novi prijedlog proračuna u utorak navečer prije još jedne rasprave izaslanika EU-a u srijedu. Nastavit će raspravljati o tome do samita čelnika.
Ovoj vijesti bismo dodali slijedeće:
Moskva se otpočetka snažno protivi ne samo zamrzavanju svoje imovine u europskim i američkim financijskim ustanovama i najavama konfiskacije iste, već i spomenutim prijedlozima o iskorištavanju profita od svoje imovine u bilo koje svrhe. To naziva otvorenom otimačinom i prijeti, u tom slučaju, konfiskacijom cjelokupne imovine Europske unije odnosno njenih tvrtki za koje tvrdi da imaju veću vrijednost od blokirane ruske imovine na zapadu.
U svakom slučaju stanje je krajnje složeno i rizično, jer za ovakve poteze, koje predlažu pojedine zemlje EU i Europska komisija, nema pravne osnove tj. ne postoji pravna regulativa za njihovu provedbu.
