Ukrajinski je predsjednik u utorak izjavio da je Litva među prvim zemljama koje su pritekle u pomoć Ukrajini nakon ruskog napada, naglasivši da Rusija mora izgubiti sposobnost “teroriziranja” svojih susjeda, prenosi Anadolu Agency.
“Ostajete među onima kojima je najviše stalo do mira i sigurnosti u Europi”, rekao je Volodimir Zelenski u video obraćanju litavskom parlamentu, prenosi ukrajinska službena novinska agencija Ukrinform.
Zelenski je pohvalio bivšu sovjetsku državu zbog naoružavanja Ukrajine i odustajanja od ruske energije. Kazao je da Europska unija u cjelini još uvijek previše oklijeva u sankcioniranju Moskve. “Čak i nakon tih masovnih ubojstava u Buči i planiranog uništavanja ukrajinskih gradova ruskim projektilima, neke od europskih zemalja i dalje ne mogu odlučiti hoće li ograničiti kupnju ruske energije”, prenosi ABC News.
“Rat Rusije protiv Ukrajine postavio je strateško pitanje Europi: jesu li vrijednosti koje su temelj ujedinjenja nacija na europskom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata još uvijek žive?”, rekao je.
Napomenuo je da Rusija mora izgubiti sposobnost “teroriziranja” svojih susjeda, dodajući da bi druge zemlje poput Litve, Latvije, Estonije i Moldavije mogle biti sljedeće.
Zelenski je naglasio da se nastavljaju napori da se zabilježe i istraže “ratni zločini” koje je Rusija počinila u Ukrajini.
“Skoro svaki dan pronalaze se nove masovne grobnice. Prikupljaju se dokazi. Tisuće i tisuće žrtava. Stotine slučajeva brutalnog mučenja”, rekao je, dodajući da su vezana, a osakaćena tijela i dalje nalaze u šahtovima i podrumima, piše Anadolu Agency.
Zelenski je rekao da su izvršene masovne deportacije Ukrajinaca s okupiranih područja i da su smješteni u posebne filtracijske logore.
Ruski rat protiv Ukrajine naišao je na bijes međunarodne zajednice, a Europska unija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, između ostalih, uveli su stroge sankcije Moskvi. Više od 4,6 milijuna Ukrajinaca pobjeglo je iz svoje zemlje od početka rata 24. veljače. Poljska je primila više od 2,4 milijuna tih ljudi. U Ukrajini je do sada ubijeno najmanje 1842 civila, a 2493 ih je ozlijeđeno, prema procjenama UN-a.
