Godinama se govori o održivom gospodarenju otpadom i “zero waste” konceptu. Je li uopće moguće održivo gospodariti otpadom a po cijenama koje su građani (ali i poduzetništvo) do sada plaćali? Je li moguć “zero waste”? O svemu tome bit će riječi na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, a na kojoj sudjeluje Ivan Lukenda, direktor Zelenih tehnologija.
Održivo gospodarenje otpadom i koncept “zero waste” ambiciozni su ciljevi koji traže promjene na različitim razinama – od pojedinačnih navika do industrijskih procesa i politika. Iako se čini kao veliki izazov, postoji mnogo primjera gradova, zajednica i poduzeća koji uspješno primjenjuju ove principe.
Održivo gospodarenje otpadom uključuje smanjenje nastanka otpada na izvoru, povećanje ponovne upotrebe i recikliranja te, gdje je to moguće, pretvorbu otpada u energiju. Da bi se to postiglo po cijenama koje su prihvatljive za građane i poduzetništvo, potrebni su inovativni pristupi, učinkovite tehnologije i jaka politička volja.
Koncept “zero waste” ide korak dalje i teži eliminiranju otpada tako što se resursi koriste maksimalno učinkovito, a svi proizvodi dizajniraju i koriste tako da se na kraju mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati. Zero waste je više filozofija i cilj kojem se teži, nego striktno postignuće. Postizanje potpunog “zero waste” stanja može biti izuzetno teško, ali smanjenje količine otpada i povećanje učinkovitosti u korištenju resursa su itekako mogući i već se primjenjuju.
Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove. Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera.
Visoke inicijalne investicije u infrastrukturu za održivo gospodarenje otpadom mogu povećati troškove na kraću stazu, ali se te investicije mogu amortizirati kroz vrijeme, smanjujući dugoročne troškove. Učinkovite tehnologije i prakse mogu smanjiti operativne troškove gospodarenja otpadom. Primjerice, povećanje stope recikliranja može smanjiti potrebu za novim sirovinama i energijom, što dovodi do ušteda.
Edukacija i promjena svijesti kod građana i poduzeća također su ključne. Razumijevanje važnosti održivog gospodarenja otpadom i aktivno sudjelovanje u takvim praksama može znatno doprinijeti uspjehu ovih inicijativa.
Iako potpuni “zero waste” može biti teško postići, značajno smanjenje otpada i povećanje učinkovitosti u korištenju resursa su itekako mogući. To zahtijeva zajednički napor građana, poduzeća i vlada, kao i spremnost na promjene u načinu života i poslovanja.
Biootpad je veliki problem u gradovima. Ponajviše jer smrdi, a odvozi otpada nisu toliko česti (koliko bi se možda i htjelo i moglo). Koje je rješenje problematike biootpada?
Rješavanje problematike biootpada u gradovima zahtijeva fokusiranje na smanjenje količine otpada koji se uopće generira, uz istovremeno poticanje recikliranja i ponovne upotrebe organskog materijala. Primjena načela smanji (reduce), recikliraj (recycle) i ponovno koristi (reuse) ključna je u ovom procesu, te zahtijeva aktivnu ulogu kako lokalnih zajednica tako i pojedinaca.
Smanjenje (reduce) količine biootpada na samoj lokaciji nastanka može se ostvariti kroz edukacijske programe usmjerene na smanjenje otpada hrane. Educiranje javnosti o planiranju obroka, kupovini namirnica prema potrebi i pravilnom skladištenju hrane kako bi se produžio njezin rok trajanja može imati jako veliki utjecaj.
Recikliranje (recycle) i ponovna upotreba (reuse) biootpada kroz inovativne tehnologije poput uređaja za kompostiranje također predstavlja važan korak prema smanjenju ovisnosti o centraliziranim sustavima upravljanja otpadom. Ovi uređaji omogućavaju obradu biootpada direktno na mjestu nastanka, pretvarajući ga u organski materijal koji se može koristiti za proizvodnju energije ili kao kompost, smanjujući time potrebu za vanjskim odvozom i odlaganjem.
Na kraju, potrebno je stvoriti sustav koji podržava i nagrađuje održivo ponašanje. Integriranjem ovih pristupa, gradovi mogu efikasno smanjiti problematiku biootpada, čineći urbane sredine čišćima, zdravijima i održivijima.
Biootpad se može pretvoriti u kompost, no s druge strane građani u gradovima u biootpad bacaju što treba i ne treba. Kako riješiti taj problem na kućnome pragu?
Problem kontaminacije biootpada s drugim materijalima koji se ne mogu kompostirati predstavlja značajan izazov za komunalna poduzeća koja sakupljaju biootpad na kućnom pragu jer može narušiti kvalitetu konačnog komposta. Da bi se ovaj problem riješio, potrebno je usvojiti pristupe koji uključuju konstantu edukaciju i strože regulative.
Edukacija građana o pravilnom odvajanju biootpada i njegovim prednostima za okoliš temeljni je korak u stvaranju održivijih zajednica. Aktivno sudjelovanje i suradnja između lokalnih vlasti, zajednica i pojedinaca, uz stalnu edukaciju i pružanje potrebnih resursa može značajno pridonijeti održivom upravljanju biootpadom.
Konferencija OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina
održava se u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati
u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu
Na panel raspravi RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike bit će riječi o tome kako su najveće kompanije u Hrvatskoj i svijetu postale iznimno ekološki svjesne i predvodnici poticanja ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.
Na panelu će sudjelovati:
⦁ Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
⦁ Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede
⦁ Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupa
⦁ Ivan Lukenda, direktor, Zelene tehnologije
⦁ Moderator: Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne politike održivog razvoja i klimatskih promjena
Ivan Lukenda
direktor, Zelene tehnologije
Osnivač i direktor nekoliko inovativnih poduzeća u Hrvatskoj i regiji čiji je core business smanjenje otpada te razvoj i implementacija novih, naprednih zelenih tehnologija.
Tijekom više od 20 godina staža u privatnom poduzetništvu, bio je pokretač i/ili aktivni sudionik brojnih projekata usmjerenih na održivost, zaštitu okoliša i učinkovitije gospodarenje otpadom.
Na konferenciju “Otpad 360” dolazi kao predstavnik projekta “FoodWaste Hrvatska” čiji je cilj istaknuti ekološki, ekonomski i općedruštveni problem otpada od hrane, podizanje svijesti o važnosti održivog razvoja i poticanje pojedinaca i organizacija na zelenu tranziciju kao i ponuditi konkretna i učinkovita rješenja na tom putu.
Zahvaljujući novim naprednim tehnologijama za sprječavanje nastanka otpada od hrane in situ, projekt omogućuje pretvaranje ostataka hrane u kvalitetnu sirovinu, osiguravajući maksimalnu higijenu i eliminirajući neugodne mirise i prisutnost nametnika.
Kao nepopravljivi optimist i entuzijast iza kojega stoje konkretni rezultati, i dalje iskreno vjeruje da je sinergija svih segmenata društva ključan faktor na putu prema održivosti i smanjenju utjecaja klimatskih promjena.
Aktualne teme o otpadu provjerite u POSEBNOJ TEMI ZGRADOnačelnik-hr-a.
Sirovina budućnosti: Tri savjeta kako krenuti u rješavanje problema s otpadom u Hrvatskoj
