Danski medij: zimske hladnoće i nestašica energije – noćna mora za Europu!

Ovih se dana Hrvatska neočekivano našla na udaru hladnog i vlažnog zraka – primjerenijeg kasnoj zimi nego ranoj jeseni, zbog kojeg se, kao rijetko kada, pale peći i radijatori čak i u gradovima i naseljima na jadranskoj obali. Anomalija ili ne, manje je važno. Važno je jedino to, da su vremenske prilike postale krajnje nepredvidljive i da zima može pokazati zube i ljeti, isto kao što ljeto može pokazati svoje čari i zimi. Pri tom, klimatološki gledano, sve kraća razdoblja ostalih dvaju godišnjih doba – proljeća i jeseni, ukazuju kako je prijelaz iz zime u ljeto i obratno sve direktniji, tj. da su spomenuti uobičajenih „posrednici“ sve manje „zaposleni“. Ovakav razvoj klimatološkog scenarija na planetu Zemlji ne ostavlja prostora za strateške energetske akrobacije, kakvima posljednjih godina svjedočimo na tlu Europe kroz pokrenutu energetsku transformaciju i tzv. zelenu agendu, koja u sebi sadrži premalo jamstava za konačan uspjeh, a previše nepoznanica i rizika koji mogu imati vrlo ozbiljne i opasne posljedice po čitave države i njihova društva.

Ali da ne bi ispalo kako smo zabrinuti samo mi u Hrvatskoj (mi smo ipak dobrim dijelom sredozemna zemlja), dovoljno je pretpostaviti kako se osjećaju oni koji žive na sjevernijim zemljopisnim dužinama i širinama od nas. U tom kontekstu prenosimo dio danas objavljenog članka danskog medija Jyllands-Posten, koji govori kako se „strah od nekontroliranog povećanja cijena i nestašice energije u nadolazećoj zimi širi Europom“, što je „ponovno bacilo pozornost na ključnu ulogu Moskve na tržištu plina na kontinentu“.

Tekst autora Poula Larserna počinje scenarijem nenormalnih mrazeva i nestašica energije koji će ove zime će zime postati prava mora za Europljane.

Govoreći o mogućem razvoju događaja u nadolazećim mjesecima, autor priznaje kako bi ove sezone Europu mogle pogoditi nenormalne hladnoće, poput veljače 2018. – kada je anticiklona Hartmut, znana i kao “Čudovište s istoka”, pogodila kontinent, i kada je više od stotinu osoba postalo njezinim žrtvama.

“Sibirski mrazevi zahvatili su veći dio srednje i zapadne Europe. … Cijene energije su potpuno poludjele, a posvuda se izvješćuje o uvođenju energetskih ograničenja”, opisao je moguće stanje novinar danskog medija, uvjeren kako i temperature, samo malo niže od prosjeka, mogu mati snažan utjecaj na cijene toplinske i električne energije u EU s obzirom da su skladišta plina na kontinentu popunjena svega 72% – što je najniža razina u čitavom desetljeću.

“Rast cijena posljedica je prirodnih tržišnih razloga”, objasnila je energetska stručnjakinja Veli-Pekka Tyunkkyunen s Instituta Alexander u Helsinkiju.




U tekstu danskog medija navodi se kako je Rusija 2020. godine proizvela 638,5 milijardi kubnih metara plina, što je za oko šest posto manje u odnosu na prošlu godinu. Lani je oko 78% ruskog plina otišlo u zapadnu Europu i Tursku, a njegovi najveći specifični kupci su Njemačka i Italija – stoji dalje u tekstu.

Navodi se kako je posljednjih godina Rusija povećala broj plinovoda, izgradivši, Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj, Turski tok do Turske i Balkana, kao i najveći svjetski plinovod Sila Sibira do Kine.





Najdramatičnije posljedice ovoga nekoliko su puta bili “plinski ratovi” s Ukrajinom, čija su neovisnost i prozapadni smjer za Kremlj uvijek bili trn u oku, navodi danski medij, pri čemu kaže kako Kijev vjeruje da će se Europa u budućnosti suočiti sa sličnim prijetnjama kao i Ukrajina – onima o obustavi isporuka plina.

Jyllands-Posten dalje piše kako je Gazprom, prema mišljenju stručnjaka, diskretnim načinima uspio zadržati svoju poziciju na tržištu kontinenta gladnog energije.

“Niti nakon ukrajinske krize 2014. Europa nije izjednačila Gazprom s ruskim vanjskopolitičkim instrumentom. Gazprom godišnje zarađuje 30-40 milijardi dolara…, izbjegao je sankcije i uspio tamo dovršiti nove plinovode”, izjavio je Sergej Kapitonov iz Carnegie Centra, a prenosi danski medij.

Također, prema riječima analitičarke Veli-Pekki Tyunkkyunen, previše se pozornosti pridaje riziku da će Gazprom prekinuti plin, jer zapravo dopuštajući protok kroz cijevi Rusija može maksimizirati svoj utjecaj.




Na primjer, daje Rusiji mogućnost da nagradi dobronamjerne države – na primjer Mađarsku – i njihove energetske tvrtke.

“Rusija je vrlo pametno koristila energiju kao meko oružje, nagradivši takve europske zemlje i njihove energetske tvrtke unosnim sporazumima”, kaže Tyunkkyunen.

 

Komentari

komentar

You may also like