TOP TEMA: Poljski vojni zrakoplov preletio pokraj ruskih brodova za izgradnju Sjevernog toka 2

Europskoj uniji ruski plin jednostavno treba i nitko ga u srednjoročnoj budućnosti ne može zamijeniti niti u količinskom niti u smislu sigurnosti opskrbe. O tome najbolje svjedoči i ova, prilično hladna zima, zbog koje ruski Gazprom proteklih tjedana EU, ali i Turskoj isporučuje rekordne količine plina (i tu uopće nitko ne postavlja politički “škakljiva“ pitanja oko Alekseia Navaljnog). Pritom američki ali i drugi proizvođači LNG-a svojim brodovljem uopće i ne hitaju prema europskom kopnu, već prema Aziji i Dalekom istoku, gdje se zbog hladne zime sada postižu enormne i astronomske cijene plina

Specijalizirani navigacijski portali Vesselfinder i Myshiptracking objavili su vijest kako je u petak, 22. siječnja, izviđački zrakoplov poljskog vojnog zrakoplovstva izvršio let iznad zone na kojoj se trebaju nastaviti radovi na dovršetku baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, na granici između njemačkog i danskog isključivog gospodarskog pojasa. Dakle, poljski zrakoplov, a radi se o zrakoplovu PZL M28B Bryza, letio je izvan poljskih teritorijalnih voda na udaljenosti od 23-25 milja, ali nije prekršio međunarodne zakone jer je letio iznad neutralnih tj. međunarodnih voda Baltičkog mora, u spomenutim njemačkim i danskim zonama.

Pritom je znakovito kako je u svom letu na području južno od danskog otoka Bornholma sustigao a potom i pretekao specijalizirani ruski brod Akademik Cherskiy koji plovi prema mjestu izgradnje spomenutog plinovoda, preletjevši kraj njega na udaljenosti od nekoliko stotina metara.

U njemačkom isključivom gospodarskom pojasu poljski je zrakoplov sustigao i drugi ruski brod-cjevopolagač Fortuna, kao i teglenicu Katun, nakon čega se zaokrenuo i prošavši pokraj njih počeo se vraćati u svoju zračnu bazu (44. pomorska zrakoplovna baza u Siemirovici).

Zrakoplov PZL M28B Bryza 1R modifikacija je sovjetskog zrakoplova An-28, koji je proizveo poljski proizvođač PZL Mielec. U svojoj sadašnjoj inačici zrakoplov je dizajniran za patroliranje, spašavanje i izviđanje s mogućnošću otkrivanja podmornica. Posada se sastoji od dvije osobe, a zrakoplov može primiti 17 putnika.

Spomenuti ruski specijalizirani brodovi za polaganje plinovodnih cijevi danas su stigli na područje nedovršenog dijela Sjevernog toka 2 u njemačkim i danskim vodama. Danski pomorski ured već je ranije najavio planirani nastavak radova od 15. siječnja.




Do kraja izgradnje ovog plinovoda u danskim vodama preostaje za završiti još 47 kilometara jedne i oko 70 kilometara druge cijevi, dok u njemačkim vodama preostaje za izgraditi još 13,9 km odnosno 16,5 km cijevi.

Oko dovršetka ovog plinovoda vodi se nikad viđena geopolitička borba između SAD-a i njegovih saveznika s istočnog krila EU, prije svih Poljske i baltičkih država iz bivšeg SSSR-a s jedne strane, i Njemačke i Bruxellesa s druge strane. U igri je ne samo samostalnost odlučivanja EU o svojoj energetskoj politici, već i ekonomski interesi vezani uz dobavu plina u EU od strane američkih proizvođača ukapljenog plina (LNG), ali i ukupna agenda Bruxellesa i najvažnijih članica EU oko stvaranja „globalne EU“ – tj. geopolitički autonomne EU, konkurentne na globalnoj geopolitičkoj pozornici. Do toga je još dug i trnovit put, a plinovod Sjeverni tok 2 samo je jedna od stepenica koje pri tom EU mora proći – ali vrlo indikativna „stepenica“ – koja će o mnogo toga u budućnosti govoriti pa možda i odlučivati. Europskoj uniji ruski plin jednostavno treba i nitko ga u srednjoročnoj budućnosti ne može zamijeniti ni u količinskom ni u smislu sigurnosti opskrbe. O tome najbolje ponovo svjedoči i ova, prilično hladna zima, zbog koje ruski Gazprom proteklih tjedana u EU, ali i u Tursku isporučuje rekordne količine plina (u tom smislu uopće nitko ne postavlja niti spominje politički “škakljiva“ i sada vrlo aktualna pitanja oko Alekseia Navaljnog, koji svoju ulogu sigurno „igra“, ali ne samo za EU). Pritom američki ali i drugi proizvođači LNG-a svojim brodovljem uopće i ne hitaju prema europskom kopnu, već prema Aziji i Dalekom istoku, gdje se zbog hladne zime sada postižu enormne i astronomske cijene plina – od čak 1300 dolara za tisuću m3, o čemu smo ovih dana opširno izvješćivali (vidi poveznicu ispod teksta).





Z. Meter: Utrka za zaradom! LNG tankeri iz SAD-a našli način zaobilaženja sporog Panamskog kanala

 

Komentari

komentar




You may also like