Od sinoć, u glavnom gradu SAD-a, Washingtonu, prosvjednici žele srušiti spomenik sedmom američkom predsjedniku Andrewu Jacksonu, koji se nalazi u parku Lafayette nedaleko od Bijele kuće. Pobješnjela masa, uglavnom mladih ljudi, probila je oko 2 metra visoku ogradu, podignutu proteklih dana u svrhu zaštite spomenika, nakon čega su konopcem svezali Jacksona i konja na kojemu sjedi te čitav spomenik pokušali srušiti. Također su i žutom bojom išarli postolje spomenika. Međutim, trud im se za sada nije isplatio jer ih je policija uspjela rastjerati prije izvršenja tog vandalskog čina, nedostojnog 21. stoljeća.
O svemu se oglasio i sam predsjednik Donald Trump na svom twittu:
Numerous people arrested in D.C. for the disgraceful vandalism, in Lafayette Park, of the magnificent Statue of Andrew Jackson, in addition to the exterior defacing of St. John’s Church across the street. 10 years in prison under the Veteran’s Memorial Preservation Act. Beware!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) June 23, 2020
Prosvjednici uzvikuju parole kako Jackson mora biti maknut od Bijele kuće jer eto, taj spomenik slavi rasizam i sl. Nakon toga policija ih je pozvala na poštivanje javnog reda i mira, a zauzvrat su na policiju počeli letjeti razičiti predmeti.
Sada se na Trgu Lafayette počinju postavljati barikade, a stanje sve više sliči onome u Seattleu, lučkom gradu na krajnjem sjevero-zapadu SAD-a, gdje radikalni ljevičarski prosvjednici već više od dva tjedna pod svojim nadzorom drže jedan gradski kvart, proglasivši nekakvu svoju autonomiju od središnje vlade u Washingtonu. Takvo stanje već dovodi do brojnih problema, u tolikoj mjeri, da lokalna administracija, zbog pucnjave koja od tamo dolazi, izjavljuje kako je „čaša strpljenja prjeđena“ i da treba uspostaviti red.
Gradonačelnica Seattlea Jenny Anne Durkan, inače demokratkinja, izjavila je slijedeće: „Svi ti mitinzi i prosvijedi, kao i atmosfera nasilja doveli su do toga da su se naši građani, a također i rad tvrtki našli u krajnje složenim uvjetima. Te akcije su nezdrave za mirni dio zajednice, razina sigurnosti se smanjila. Ovu epizodu u povijesti Seattlea treba završavati.“
Naravno, pravo je pitanje zašto gradske vlasti divljaštvo i nasilje nisu željele suzbiti u njegovu začeću, već su čekale da ono eskalira do razine nepodnošljivosti po čitavo stanovništvo, i da razina javne sigurnosti do te mjere snižena da se pojavio i strah za ljudske živote i za imovinu običnih ljudi?
Zabrinutost se počela javljati i u Minnesoti, u jednom od zatvora u kojemu se nalazi Derek Chauvin – policajac optužen za ubojstvo afroamerikanca Georgea Floyda. Ranije se doznalo da su iz kruga njegovih zatvorskih čuvara uklonjeni afroamerikanci i latinoamerikanci. Zbog toga raste novi skandal, a zatvorski čuvari podnijeli su zajedničku tužbu protiv uprave zatvora, izjavivši, kako se radi o kršenju njihovih prava i jasnom obliku rasne diskriminacije.
„Kada su Dereka Chauvina doveli u zatvor, pojedinim djelatnicima zabranili su dolazak na kat na kojemu je on smješten. … I ta je odluka donesena isključivo zbog boje kože. To je nedopustivo, to je diskriminacija!“, izjavio je odvjetnik Bonnie Smith.
Američka administracija naglašava kako najveći dio prosvijeda u zemlji ima miran karakter, međutim prerano je za smanjenje pozornosti. Svakodnevno se ruše spomenici, dolazi do sukoba prosvjednika i policije, a na ulicama se mogu vidjeti uništeni policijski automobili, dok se istodobno traži radikalna policijska reforma.
Jačanje prosvjeda u glavnom gradu Washingtonu i sve bliže Bijeloj kući jasno ukazuje na to, da se, paralelno sa spomenutim zahtjevima o reformi policije i razumljivim prosvijednima protiv rasizma u toj zemlji, dio prosvjednika (ne)svjesno okreće protiv aktualnog predsjednika Trumpa. A njemu je sada, vjerojatno, puno jasnije kako se osjećao, primjerice, isto tako legalno, na demokratskim izborima izabrani ukrajinski predsjednik Viktor Jnuković u veljači 2014. g., koji je, znajući dobro što se sprema i koje silnice stoje iza prosvijeda dugo oklijevao s uporabom sile protiv prosvijeda koji su na glavnom kijevskom trgu trajali gotovo puna dva mjeseca i koje policija nije željela rastjerati zbog straha od još težih posljedica. U međuvremenu su ti prosvijedi postajali sve veći i radikalniji, kako u političkim zahtjevima tako i u nasilnim manifestacijama protiv snaga reda i institucija državne vlasti. Ostalo je povijest.
