Armenija: IT sektor jača zbog Rusa koji su emigrirali

Armenski tehnološki sektor doživio je izvanredan rast u proteklom desetljeću, s četverostrukim povećanjem radne snage u IT sektoru na oko 44 000 stručnjaka do kraja 2022., što je sveukupno više od 5% radne snage u zemlji, prenosi bneIntelliNews.

Prema podacima Svjetske banke, visoka tehnologija sada doprinosi gotovo 6% ukupnom izvozu zemlje. Razvoj industrije započeo je 2000-ih s pojavom IT vanjskih podružnica tvrtki. Uslijedile su globalne korporacije: do danas su u Armeniji uspostavile čak 18 inovacijskih centara, koristeći lokalne talente za zadatke kao što su programiranje i dizajn čipova. Armenija danas ima oko 500 aktivnih startupa. Desetak lokalnih fondova subvencionira one koji počinju. Neki fondovi usmjereni na Armeniju dobili su potporu stranih korporacija i institucija.  Ovakav model iznjedrio je nekoliko svjetski priznatih tvrtki, usko povezanih s američkim tržištem, kao npr. Picsart i ServiceTitan.

Armenska tehnološka industrija je dobila neočekivani poticaj 2022., jer su skupine Rusa i Bjelorusa pobjegle od rata i moguće mobilizacije u ovu postsovjetsku zemlju. Otprilike 20 000 ovakvih tehnoloških i IT stručnjaka se nastanilo u Armeniji, što je lokalnim tvrtkama omogućilo zapošljavanje visokokvalificiranih radnika. U međuvremenu, ruske ili bivše ruske tehnološke tvrtke – uključujući one velike kao što su Miro, Nvidia, Sber i Yandex – uspostavile su razvojne pogone u Armeniji.

Tehnološko poduzetništvo u Armeniji također ima koristi od podrške dijaspore. Dok sama Armenija ima oko 2.7 milijuna stanovnika,  Procjena je da između 5 i 10 milijuna Armenaca žive izvan zemlje. Ovakva dijaspora pruža stručnost, veze i ulaganja. Tako je Noubar Afeyan, američko-kanadski izumitelj i milijarder armenskih korijena koji je suosnivač Moderne, podržao Zakladu za armensku znanost i tehnologiju (FAST) i njezinu mrežu ulagača. Armen Aghajanyan, glavni znanstvenik istraživanja umjetne inteligencije u Meti, vodi razvoj instituta za umjetnu inteligenciju u Armeniji, dok su Sam i Sylva Simonian sponzorirali obrazovni program TUMO za tehnologiju i dizajn, kao i program računalne znanosti na Američkom sveučilištu u Armeniji.

“Armenci su poznati po svom snažnom osjećaju za zajednicu. Ova se kulturološka značajka proteže i na tehnološki sektor: oni se međusobno aktivno podupiru putem mentorstva, ulaganja i poslovnih partnerstava,” objašnjava tehnološki investitor i poduzetnik Alexander Smbatyan i dodaje: “Ali dijaspora također doprinosi obogaćivanju ekosustava i kultura diljem svijeta, potičući kreativnost Armenaca i favorizirajući njihov uspjeh”.

Vladine mjere potpore u području znanosti i tehnologije uključuju oslobađanje od poreza za startupe i smanjene stope poreza na dohodak za zaposlenike u IT industriji. Državno financiranje znanosti gotovo se udvostručilo od 2018., dosegnuvši oko 25 milijardi AMD (oko 60 milijuna eura) u 2022. Iako troši samo 0,3% svog BDP-a na istraživanje i razvoj, Armenija teži postati globalno integrirano tehnološko središte.





FAST, poslovni časopis, vjeruje da Armenija može biti “među pet najvećih zemalja inovatora u znanosti o podacima i umjetnoj inteligenciji” do 2040. godine. “Treba uložiti velike napore u područja obrazovanja i istraživanja,” koja su u posljednja tri desetljeća bila uvelike zanemarena, priznaje urednik.

No, Armenija, nekoć nazivana “Silicijska dolina Sovjetskog Saveza”,  i njezina dijaspora imaju dokazane rezultate u razvoju znanosti i tehnologije, tvrdi on i dodaje: “Pogledajte Izrael, Južnu Koreju i Singapur, koji su postali tehnološke nacije unatoč ograničenoj veličini”. Armenske tvrtke su ostvarile rezultate u području umjetne inteligencije, računalne biologije dizajnu čipova, automatizaciji elektroničkog dizajna, robotici, naprednom inženjerstvu, novim materijalima i još mnogo toga.

Osim ekonomskih ciljeva, razvoj tehnologije nosi implikacije na sam opstanak zemlje čija se geopolitička ranjivost dugo nije bila tako očigledna kao danas. Od kibernetičke sigurnosti do dronova i digitalnih slika, tehnologija je ključna u suvremenom ratovanju. Orujyan zaključuje: “Postoje ogromne prepreke na putu Armenije prema budućnosti visoke tehnologije. Ali ovaj dugoročni cilj može postati točka okupljanja za naciju”.





Komentari

komentar

You may also like