Rusija je u proteklih sedam godina jačala svoju ekonomsku neovisnost i gradila financijsku obranu, ali dugoročno gledano malo je vjerojatno da će njezino gospodarstvo izdržati navalu koordiniranih sankcija Zapada, tvrdi analitičar Christopher Granville za britansku agenciju Reuters.
Europska unija i Sjedinjene Države počeli su nametati nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao tenkove u Ukrajinu, proširujući dosadašnje sankcije uvedene nakon odluke da prizna neovisnost dviju odcijepljenih ukrajinskih regija. “Ideja da Rusija neće biti pogođena sankcijama je pogrešna. Negativni učinci možda se neće osjetiti odmah, ali sankcije će dugoročno oslabiti ekonomske potencijale Rusije”, rekao je Christopher Granville, izvršni direktor konzultantske tvrtke TS Lombard i stručnjak za Rusiju.
Mjere koje je poduzeo Zapad uključuju sankcije i zamrzavanje imovine više ruskih banaka i poslovnih ljudi, zaustavljanje pristupa financiranju u inozemstvu, zamrzavanje projekta plinovoda vrijednog 11 milijardi dolara do Njemačke i ograničavanje pristupa visokotehnološkim proizvodima kao što su poluvodiči i čipovi koji su neophodni za većinu današnje tehnologije.
Rusija tvrdi da su sankcije protivne interesima onih koji su ih uveli te da neće naštetiti njezinom gospodarstvu jer ima 643 milijarde dolara u deviznim rezervama i rastuće prihode od nafte i plina. Zahvaljujući tim činjenicama, uz suficit tekućeg računa od pet posto godišnjeg BDP-a i omjer duga u BDP-u od 20 posto, što je među najnižim u svijetu, ruska ekonomija smatra se vrlo otpornom na financijske napade. Uz to, samo polovica ruskih obveza je u dolarima, što je znatno manje u odnosu na 80 posto prije dva desetljeća. Te statistike proizlaze iz godina štednje poslije sankcija uvedenih protiv Rusije nakon što je anektirala Krim 2014. godine. Dakle, Moskva se, na neki način, pripremala za ovakve sankcije.
Prema Granvilleu, rastuće cijene nafte osigurat će Rusiji dodatnih 1,5 bilijuna rubalja (17,2 milijarde dolara) ove godine od poreza na dobit energetskih tvrtki. Međutim, takva vrsta samodostatnosti ima svoju cijenu – produbljivanje izolacije od svjetskog gospodarstva, tržišta i ulaganja, istaknuo je. “Rusija će se tretirati kao neprijateljska država odsječena od globalnih tokova, ulaganja i drugih normalnih ekonomskih interakcija koje doprinose životnom standardu, prihodima, produktivnosti i profitabilnosti tvrtki”, rekao je. Znakovi ekonomske ranjivosti već su prisutni. Prihodi ruskih kućanstava još uvijek su ispod razine iz 2014., a prema podacima Svjetske banke, 2019. godine, prije nego što je izbila pandemija, godišnji BDP bio je procijenjen na 1.66 bilijuna dolara, daleko ispod 2.2 bilijuna dolara iz 2013.
Sjetimo se da vrijednost ruske valute rublja jučer naglo pala kao i vrijednost dionica ruskih tvrtki. Jutros rubalj bilježi blagi rast u odnosu na dolar, ali ipak nije ni blizu vrijednosti na kojoj je bio prije ukrajinske krize. Rubalj je jučer bio na najnižoj vrijednosti u odnosu na dolar od 2009., piše Economic Times. Ipak, dosadašnje sankcije nisu ni blizu razorne za rusku ekonomiju kao što bi to bilo isključenje ruskih banaka iz međunarodnog bankarskog transakcijskog sustava SWIFT koji ima sjedište u Belgiji. Takav potez bi efektivno onemogućio ili bar jako otežao bilo kakve veće uplate prema Rusiji ili isplate iz Rusije. London zagovara takav potez, ali Berlin i Washington zasad misle da nije vrijeme za tako što.
Sergej Guriev, profesor ekonomije na francuskom Sciences Pou i bivši glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj, istaknuo je da ruski nominalni BDP po stanovniku, koji je bio dvostruko veći od kineskog u 2013., sada zaostaje. “U 2013. Rusija je bila zemlja s visokim dohotkom i aktivno je pregovarala o pristupanju OECD-u. Rusija se sada vratila u status zemlje srednjeg dohotka”, rekao je Guriev, prenosi Reuters.
Komentari
