Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako ne isključuje raspoređivanje francuskih kopnenih snaga u Ukrajini
U ponedjeljak, 26. veljače, u Parizu, u Elizejskoj palači održana je konferencija na kojoj su sudjelovali domaćin Emmanuel Macron, francuski predsjednik, njemački kancelar Olaf Scholz , poljski predsjednik Andrzej Duda i premijeri dvadesetak zemalja EU među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković. Sjedinjene Američke Države predstavljao je pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja James O’Brien, a UK ministar vanjskih poslova David Cameron, dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastanku pridružio putom video linka.
Tijekom sastanka, organiziranom u kratkom roku, raspravljalo se o mogućnosti slanja kopnenih snaga zapadnih zemalja u Ukrajinu, no nazočni nisu postigli konsenzus o ovoj temi.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je to na konferenciji za novinare nakon sastanka. Ali rekao je da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.
Nije bilo konsenzusa
“Večeras se o svemu razgovaralo na slobodan i izravan način. Ne postoji konsenzus oko službenog raspoređivanja kopnenih trupa, ali kako vrijeme prolazi, ništa se ne može isključiti.” – istaknuo je francuski čelnik.
Macron je tvrdio da su zapadne zemlje “odlučne učiniti sve što je potrebno kako bi osigurale da Rusija ne može” preuzeti prednost u sukobu. Odlučeno je da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, kazao je Macron. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatno streljivo za Ukrajinu iz vlastitih zaliha.
O isporuci francuskih borbenih zrakoplova Mirage još nije odlučeno, no još se utvrđuje koja bi francuska vojna oprema mogla pomoći Ukrajini, kazao je francuski čelnik. “Opći konsenzus danas je da je sigurnost svih nas u pitanju”, rekao je Macron u Elizejskoj palači.
Ponašanje Moskve sve agresivnije
Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišnice u Ukrajini. “Rusija ne smije dobiti rat”, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.
Kazao je kako se povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini. “U procesu smo osiguravanja naše sigurnosti danas i sutra”, rekao je francuski čelnik.
Macronov savjetnik je prije sastanka rekao da se konzultacije u Parizu manje tiču novih jamstava za isporuke oružja, a više povećanja učinkovitosti već obećane vojne pomoći – uključujući obuku ukrajinskih vojnika i kibernetičku obranu.
Tjedna analiza Zorana Metera: Zašto Zapad umjesto vezanja, Putinu svojim postupcima razvezuje ruke
Macron objavio koje će zemlje isporučivati granate Ukrajini
Macron rekao je da će Zapad identificirati treće zemlje koje bi mogle biti uključene u isporuku streljiva Ukrajini.
“Prioritet je streljivo. Spremni smo upotrijebiti sve naše zalihe iz zemalja u kojima ima granata i želimo identificirati treće zemlje koje se mogu uključiti u pogledu različitih kategorija granata, te ići u treće zemlje po nova rješenja u pogledu proizvodnje i nabave razne komponente, posebno barut, — rekao je na konferenciji za novinare nakon sastanka za potporu Ukrajini u Parizu.
Prethodno je češki predsjednik Petr Pavel rekao da je Prag pronašao mogućnosti izvan Europske unije za kupnju 800 tisuća topničkih granata, koje bi zemlja mogla isporučiti Ukrajini u roku od nekoliko tjedana uz financijsku potporu Sjedinjenih Država, Njemačke, Švedske ili drugih zemalja.
Početkom veljače, europsko izdanje medija Politico izvijestilo je da Češka traži streljivo od tvrtki za proizvodnju oružja poput Južne Koreje, Turske i Južne Afrike.
Putin će se obratiti zastupnicima parlamenta
Rusija pak smatra kako isporuka oružja Ukrajini od strane Zapada ometa rješenje, izravno uključuje zemlje NATO saveza u sukob i “igra se vatrom”. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu postati legitimna meta za Rusiju. Prema njegovim riječima, SAD i NATO izravno su uključeni u sukob ne samo isporukom oružja, već i obukom osoblja u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama. Kremlj je izjavio da pumpanje Ukrajine oružjem sa Zapada ne pridonosi pregovorima i da će imati negativan učinak.
Razgovor o mogućnosti da zapadne zemlje pošalju svoju vojsku u Ukrajinu alarmantan je signal eskalacije sukoba, a takav će korak naglo povećati rizik od izravnog sukoba između NATO-a i Rusije – izjavio je Konstantin Gavrilov za ruski medij RIA Novosti. On predvodi rusko izaslanstvo na pregovorima u Beču o vojnoj sigurnosti i kontroli naoružanja. “Posljedice sve većeg rizika od eskalacije sukoba u izravni sukob između NATO-a i Rusije mogu biti najnepredvidljivije” – kazao je Gavrilov. Kazao je kako sumnja da europski porezni obveznici, iz čijih se džepova financira oružani sukob u Ukrajini žele prenijeti sukob u Europu, kao i to, da Rusija to isto ne želi.
U četvrtak će se zastupnicima ruskog parlamenta obratiti ruski predsjednik Vladimir Putin. Nedvojbeno će tema rata u Ukrajini biti jedna od važnijih.
