Sjedinjene Američke Države upozorile su Kinu da bi sankcije s kakvima se suočava Rusija zbog invazije na Ukrajinu trebale poslužiti kao upozorenje na ono što treba očekivati ako Peking krene protiv samoupravnog Tajvana, izvještava Reuters.
Nakon reakcije Pekinga na posjet predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, Washington je pojačao rasprave o opcijama sankcija, a Europska unija trenutno je pod diplomatskim pritiskom Taipeija da učini isto, naveli su izvori Reutersu. Međutim, prikupljanje podrške za takve korake bit će daleko teže nego s Rusijom s obzirom na ogromnu ulogu Kine u globalnom gospodarstvu.
U nastavku slijede neke opcije i prepreke koje su iznijeli stručnjaci, diplomati i bivši dužnosnici:
Oprez u vezi ‘nuklearne opcije’
Nacrt zakona američkog Kongresa ocrtao je cijeli niz kaznenih sankcija koje bi mogle biti nametnute Kini zbog Tajvana, uključujući predsjednika Xi Jinpinga i druge čelnike, mjere za isključivanje kineskih banaka s globalnih tržišta, zabrane američkog izlistavanja kineskih tvrtki, uvoza kineske robe i obuzdavanje kineskih energetskih projekata.
Međutim, takozvana “nuklearna opcija” zabrane svih američkih dolarskih poslova između američkih i kineskih banaka, koja bi učinkovito zamrznula kineske institucije iz međunarodnog financijskog sustava, smatra se vrlo malo vjerojatnom, svakako u početku, s obzirom na štetu koju bi mogla učiniti za SAD i globalno gospodarstvo.
Obrana, tehnologija i zrakoplovstvo
Umjesto toga, kreatori politike vjerojatno bi se u početku odlučili za manje dramatične mjere, kao što je zamrzavanje imovine usmjereno protiv kineskih dužnosnika, tvrtki i institucija; ograničeniji potezi protiv nekih banaka i pravila koja zabranjuju poslovanje u korist kineskog vojno-industrijskog kompleksa, uključujući njegov sektor poluvodiča i zrakoplovstvo.
Craig Singleton, bivši dužnosnik američke vlade i stručnjak za sankcije iz Zaklade za obranu demokracija, rekao je da bi moglo biti spremnosti da se razmotre koraci protiv financijskih institucija povezanih s vladajućom Komunističkom partijom Kine, uključujući središnju banku Narodne banke Kine i razne državne banke koje podupiru trgovinu i industriju, “ali letvica bi bila prilično visoka.”
“Pretpostavljam da će mnogi kreatori politike SAD-a oklijevati poduzeti vrlo oštre mjere, barem prije stvarne invazije”, rekao je, objašnjavajući da bi takvi potezi mogli “znatno naštetiti američkom gospodarstvu”.
Važnost podrške azijskih saveznika
Podrška iz Azije ključna je za učinkovite sankcije i bilo bi teško uvjeriti tamošnje zemlje s obzirom na njihove ogromne gospodarske veze s Kinom.
Većina azijskih zemalja, Australija, Japan, Singapur i Južna Koreja su iznimke, nisu otišle dalje od verbalne osude Rusije zbog Ukrajine, a “Rusija nije ni blizu tako međusobno povezana s globalnom ekonomijom kao Kina”, kazao je jedan azijski diplomat. “Nisam siguran koliko će ova prijetnja sankcijama ruskog tipa biti realna”, rekao je. “Najvjerojatnija zemlja koja bi podržala stav SAD-a bio bi Japan. No japanske tvrtke, iako su se pokušale diverzificirati, imaju mnoštvo proizvodnje u Kini; ne znam čega se mogu brzo odreći.”
Ukupno 7486 japanskih tvrtki imalo je lokalne podružnice u Kini u godini koja je završila u ožujku 2021., nešto manje od trećine svih podružnica japanskih tvrtki u inozemstvu, prema najnovijem istraživanju japanskog ministarstva trgovine.
“Mnoge zemlje nisu spremne za sankcioniranje Kine”, rekao je dužnosnik azijskog saveznika SAD-a. “U početnoj smo fazi razvijanja solidarnosti među zemljama istomišljenika, što se u ovom trenutku čini malo simbolično i površno.”
Kineske protumjere
Peking je zauzeo oštar stav prema azijskim zemljama slijedeći primjere SAD-a u prošlosti, primjerice kada se Južna Koreja suočila s kineskom ekonomskom odmazdom nakon postavljanja američkog proturaketnog obrambenog sustava na njezin teritorij.
Kina je također djelovala kako bi smanjila ovisnost o uvezenoj tehnologiji i radi na razvoju upotrebe digitalne valute koja bi joj omogućila zaobilaženje bankarskih sankcija. “Kina je bila agresivna u pokušaju da svoju digitalnu valutu plasira što većem broju… partnera”, rekao je Nazak Nikakhtar, bivši viši dužnosnik američkog Ministarstva trgovine. “Dakle, postojat će dobar podskup globalne trgovačke zajednice koji će moći zaobići bilo kakve izravne sankcije protiv Kine.”
Kineski su čelnici jasno dali do znanja da će učiti iz iskustva sankcija Rusiji, kao i iz kampanje tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa protiv telekomunikacijskog diva Huaweija, kojoj su bile potrebne gotovo dvije godine sankcija i zabrana izvoza čipova da nanesu značajnu štetu. “Huawei je, u cilju zaštite tvrtke od gušenja, napravio zalihe američkih čipova prije nego što su zabrane stupile na snagu”, rekao je Singleton. “Kina će gotovo sigurno učiniti isto u vezi Tajvana – postoje neki pokazatelji da Kina već to čini – kako bi smanjila svoju izloženost riziku dok se odnosi SAD-a i Kine nastavljaju pogoršavati.”
Bidenova odluka
Stručnjaci poput Singletona smatraju da su “sveobuhvatne sankcije” Kini malo vjerojatne, posebno s obzirom na to da tek trebaju biti uvedene Rusiji.
Bivši visoki američki dužnosnik rekao je da će se na kraju svesti na predsjednika Joea Bidena, koji je tijekom posjeta Japanu ove godine rekao da Kina već “koketira s opasnošću” zbog vojnog pritiska koji vrši na Tajvanu. “Na kraju dana, budimo jasni, ovo je politička odluka predsjednika, i ako on odluči da trebamo signalizirati odvraćanje na ovaj način, može reći ‘kreni’ i Ministarstvo financija to može učiniti vrlo brzo”, kazao je.
Kina izjavila da je spremna raditi s Rusijom na “pravednijem međunarodnom poretku”
