Tema ulaska Ukrajine u NATO savez postala je toliko zapaljiva da ju mnogi dužnosnici jednostavno izbjegavaju, navodi se u tekstu autorice Lili Bayer jučer objavljenom u mediju POLITICO.
Konkretno, kaže se slijedeće: „Za mnoge dužnosnike to je tema koje se ne dotiču. Kad ih se pritisne, političari daju napamet naučene, kratke i robotske odgovore.“
Kada je Ukrajina u rujnu zatražila ubrzani proces pridruživanja vojnom savezu, NATO je javno ponovio svoju politiku otvorenih vrata, ali nije dao konkretan odgovor. A prošli tjedan, kada su se sastali ministri vanjskih poslova NATO-a (u Bukureštu, op.GN.), njihova je završna izjava jednostavno ukazala na nejasno obećanje iz 2008. da će se Ukrajina jednog dana pridružiti klubu, stoji dalje u tekstu objavljenom u mediju POLITICO.
Nije spomenut nedavni zahtjev Ukrajine, niti su navedeni bilo kakvi konkretni koraci prema članstvu ili bilo koji vremenski okvir.
Razlozi su višestruki. NATO je podijeljen oko toga kako, kada (i u nekoliko slučajeva čak i ako) Ukrajina treba pristupiti. Krupni kapital također ne želi dodatno provocirati Kremlj, svjestan preosjetljivosti Vladimira Putina na širenje NATO-a na istok. I što je najvažnije, članstvo u NATO-u bi zakonski zahtijevalo od saveznika da priteknu u pomoć Ukrajini u slučaju napada – mogućnost koju mnogi neće spominjati.
Rezultat je da, dok su Europa i SAD prolazile kroz jedan tabu za drugim otkad je Rusija napala Ukrajinu u veljači – usmjeravajući brda smrtonosne vojne opreme u Kijev, uvodeći nekoć nezamislive sankcije Moskvi, bježeći od ruske energije – izgledi da se Ukrajina pridruži NATO-u ostaje treća tračnica međunarodne politike, navodi Lili Bayer.
Dodirivanje problema može vas opeći, kaže autorica teksta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izazvao je negodovanje tijekom vikenda kada je rekao da Zapad mora razmotriti sigurnosna jamstva za Rusiju ako se vrati za pregovarački stol – gesta koja je razbjesnila Kijev i čini se da je u suprotnosti s NATO-ovom politikom otvorenih vrata. A iza kulisa, sami ukrajinski dužnosnici suočili su se s iznerviranim kolegama nakon što su javno pozvali na brzo članstvo.
“Mi smo de facto saveznici”, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodymir Zelenski u rujnu kada je najavio kandidaturu svoje zemlje za pridruživanje NATO-u “po ubrzanom postupku”.
“De facto, mi smo već završili naš put u NATO. De facto, već smo dokazali interoperabilnost sa standardima saveza”, dodao je. “Ukrajina se prijavljuje da to učini de jure.”
Izjava ukrajinskog čelnika iznenadila je mnoge najbliže partnere Kijeva — i ostavila neke negodovati.
Uvertira je prijetila da poremeti plan oko kojeg su se najutjecajnije prijestolnice saveza u biti odlučile: oružje sada, razgovor o članstvu kasnije. Smatrali su da je to pristup koji bi Moskvu lišio izgovora da uvuče NATO izravno u sukob.
“Jedna od bitnih točaka kojima se moramo pozabaviti – kao što je predsjednik [Vladimir] Putin uvijek govorio – je strah da će mu NATO doći pred vrata i raspoređivanje oružja koje bi moglo ugroziti Rusiju”, rekao je Macron francuskom televizijskom kanalu TF1 u intervju objavljen u subotu.
Evo verzije glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, koju je ponudio prošli tjedan: “Najneposredniji i najhitniji zadatak je osigurati da Ukrajina prevlada kao suverena, neovisna demokratska nacija u Europi.”
Američka veleposlanica u NATO-u Julianne Smith ponovila je to u jednom intervjuu: “Trenutno je fokus praktična potpora Ukrajini.”
Analitičari kažu da razlika leži između primarno zapadnoeuropskih prijestolnica poput Berlina i Pariza — koje članstvo vide kao iznimno osjetljivo pitanje koje treba izbjegavati u ovom trenutku — i nekih istočnih prijestolnica koje ukrajinsko pristupanje vide kao cilj na kojem savez može početi raditi .
Otkako je rat počeo, ta se podjela samo još više “pogoršala”, rekao je Ben Schreer, izvršni direktor za Europu pri Međunarodnom institutu za strateške studije. “Neke zemlje jednostavno ne žele ni razgovarati o tome jer smatraju da bi to moglo dodatno otežati ruske odgovore.”
Ukrajinska pobjeda bi, naravno, mogla promijeniti računicu.
“Ako je Ukrajina zapela u pat poziciji, tada se članstvo u NATO-u neće dogoditi”, rekao je Max Bergmann, direktor europskog programa u Centru za strateške i međunarodne studije. “Ali ako ponovno preuzme svoj teritorij i prihvati svoje granice – kakve god te granice bile, uključuje li Krim ili ne, jer je to temeljno pitanje za Ukrajinu – onda mislim da se stvari mogu kretati vrlo brzo.”
Zaključke na ovu temu ostavljamo vama.
