Nizozemski premijer u odlasku Mark Rutte pojavljuje se kao favorit za novog šefa NATO-a, ali se u Washingtonu suočava s otporom zastupnika koji optužuju Nizozemsku da premalo troši na obranu dok je on na vlasti, te drugih koji misle da je vrijeme za ženu na vrhu. O tome u četvrtak, 23. studenog, piše američki medij POLITICO.
U nečemu što se čini kao utrka najmanje tri osobe, Rutte se smatra velikim favoritom, prema dvojici europskih dužnosnika i diplomatu kojemu je odobrena anonimnost za razgovor o internim raspravama.
“On je sigurno teškaš, on je vrlo dobar kandidat”, rekao je poljski veleposlanik pri NATO-u Tomasz Szatkowski na događaju koji je u utorak organizirao POLITICO Pro Defence.
Jedan od dužnosnika rekao je da je dugogodišnji nizozemski čelnik dobio potporu “visokih američkih i njemačkih dužnosnika”.
Francuska, još jedan ključni donositelj odluka, također favorizira Ruttea, vođena prvenstveno njegovim osobnim odnosom s predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je bio jedan od prvih Rutteovih navijača u njegovoj potrazi za najvišim položajem u NATO-u.
Nije tajna da se Macron i Rutte međusobno cijene, rekao je francuski diplomat.
Međutim, neki američki zakonodavci odlučno se protive Rutteu, budući da Nizozemska stalno nije uspjela ispuniti NATO-ov cilj obrambenih troškova od 2 posto bruto domaćeg proizvoda.
To ga suprotstavlja estonskoj premijerki Kaji Kallas, koja je prošlog tjedna u Washingtonu signalizirala interes za posao u NATO-u. Njezina je vlada pristala povećati izdvajanja za obranu na 3 posto BDP-a za razdoblje 2024.-2027., s ovogodišnjih 2,85 posto. Tallinn je također jako podržavao Ukrajinu u smislu naoružanja.
Autsajder je latvijski ministar vanjskih poslova Krišjānis Kariņš, čija je nedjeljna objava da se kandidirao bila iznenađenje za neke u Rigi, prema riječima jednog diplomata.
Kandidature Kallasa i Kariņša uznemiruju neke zapadnoeuropske perje – još uvijek ljute na intenzivne kritike s kojima su se suočili od strane baltičkih naroda da nedovoljno podržavaju Ukrajinu i da se previše boje da izazovu Rusiju.
Bijela kuća bila je stidljiva na pitanje voli li američki predsjednik Joe Biden Ruttea.
“Nećemo ulaziti u unutarnje rasprave o sljedećem glavnom tajniku”, rekla je glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson. “Radujemo se bliskoj suradnji sa saveznicima kako bismo identificirali glavnog tajnika koji može voditi savez u ovom kritičnom trenutku za transatlantsku sigurnost.”
Za neke, međutim, evidencija o podjeli tereta u matičnoj zemlji kandidata za glavnog tajnika je politički važna, a Washington to pomno proučava.
Američki senator Dan Sullivan, republikanac s Aljaske i stariji član senatskog Odbora za oružane snage, rekao je da bi Ruttea “trebalo nedvojbeno diskvalificirati” zbog rekorda njegove zemlje u podjeli tereta NATO-a. Rekao je da postoji “duboka dvostranačka frustracija u SAD-u zbog toga što članice NATO-a ne preuzimaju svoju težinu”.
Nizozemska ima loše rezultate. U 2014. potrošio je samo 1,15 posto svog BDP-a na obranu, dok savez ima cilj potrošnje od 2 posto. Haag će ove godine potrošiti 1,7 posto BDP-a, a pristao je potrošiti 2,03 posto 2024. i 2,01 posto 2025.
Uoči summita NATO-a u Vilniusu u srpnju, Sullivan je predvodio dvostranačku skupinu od 35 senatora u pisanju pisma Bidenu pozivajući ga da osigura da zemlje NATO-a ispune svoje obveze vezane uz troškove obrane. Taj zbroj – koji iznosi više od trećine američkog Senata – nagovještava moćnu politiku podjele tereta u Washingtonu.
Tekući pregovori Kongresa o njegovom godišnjem obrambenom zakonodavstvu uključuju Sullivanovu odredbu koja bi zahtijevala da Pentagon daje prioritet članicama NATO-a koje postižu cilj od 2 posto prilikom donošenja odluka o američkom vojnom baziranju, obuci i vježbama.
Neki u Bidenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci također vjeruju da je vrijeme da žena vodi NATO.
