TOP VIJEST I KOMENTAR: SAD ubile legendarnog iranskog generala Qassema Soleimanija! Kaos može početi!

Zapovjednik specijalnih postrojbi „Quds“ iranskog Korpusa straže islamske revolucije, moćne sastavnice iranskih oružanih snaga, i legendarni karizmatični general s golemim utjecajem na čitavom Bliskom istoku – Qassem Soleimani, ubijen je u petak, 3. siječnja, preciznim zračnim napadom američkih zrakoplova u međunarodnoj zračnoj luci u Bagdadu.

Prema službenoj verziji američke administracije Soleimani je ubijen „s ciljem zaštite američkih građana, koji se nalaze u inozemstvu“. Prema informacijama proiranske šijtske organizacije u Iraku „Hashd ash-Shaabi“ („Snage narodnog pokreta“), tijekom tog američkog napada ubijeno je najmanje sedmoro ljudi. Upravo je ta moćna šijtska organizacija 2014. g. bila sazdana zahvaljujući aktivnostima ubijenog iranskog generala, a cilj joj je bio sprječavanje pokolja iračkog stanovništva  od strane terorističke organizacije „Islamskla država“. Zbog velike snage koju je u međuvremenu stvorila i velikog broja boraca, koji se procijenjuju do 100 tisuća i koji su aktivno sudjelovali u oslobađanju „glavnog grada“ Islamske države“ u Iraku, Mosula, zajedno sa snagama iračke vojske, kurdskih postrojbi i međunarodne koalicije pod vodstvom SAD-a, ta je šijtska organizacija inkorporirana kao zasebna sastavnica u službene strukture iračkih oružanih snaga i gotovo da ima sličan status kao i Korpus straže islamske revolucije u Iranu. Zbog toga su Sjedinjene Države i Saudijska Arabija često izražavale protivljenje takvoj odluci iračke vlade, smatrajući, kako posredstvom organizacije „Hashd ash-Shaabi“ Teheran ima veliki utjecaj u iračkoj vojsci i sigurnosnim službama.

Bilo kako bilo, likvidacija generala Qassema Soleimanija definitivno će označiti prekretnicu u odnosima SAD-a i Irana, ne samo u smislu da će za dugo vremena onemogućiti bilo kakve svrsishodne kontakte njihovih predstavnika s ciljem pronalaska riješenja za poboljšanje međusobnih vrlo loših i napetih odnosa, već će dovesti i do osvetničkih akcija proiranskih snaga diljem Bliskog istoka i svijeta prema američkim građanima. Kakva će biti reakcija službenog Teherana ostaje tek za vidjeti. Teško da će se Iran odlučiti za neke konkretne vojne poteze svojim oružanim snagama prema američkim vojnicima ili bazama, ali iranski proxy-war u tom je smislu vrlo izgledan. Vlada u Teheranu, zapravo, jednostavno neće imati drugog izbora: osim što je to veliki „politički“ šamar SAD-a po njezin ugled, za očekivati je i golemi porast anti-amerikanizma u iranskom društvu u kojemu je general Soleimani uživao ogromnu popularnost, autoritet i ugled, i zbog čega će bijesna javnost tražiti kaznu za odgovorne.

Prve reakcije svjetskih medija na vijest o Soleimanovoj likvidaciji govore kao će ona za posljedicu imati ozbiljnu eskalaciju stanja na Bliskom istoku, čak do stupanja Irana u oružani sukob sa SAD-om i njegovim regionalnim saveznicima. A iranski državn i vojni vrh potez Washingtona nazvao je „suludim činom“ i prelaskom „crvene crte“ sa svim posljedicama koje iz toga slijede.

Podsjećamo: Pentagon je nešto ranije izvijestio kako je napad na iranskog generala Soleimanija izveden temeljem zapovijedi  predsjednika i vrhovnog zapovjednika Donalda Trumpa, naglasivši kako je Soleimani bio zapovjednik postrojbe „Quds“ u sastavu Korpusa straže islamske revolucije, koju su SAD proglasile terorističkom organizacijom. Donald Trump takvom ju je proglasio 8. travnja 2019.g. iako je dio profesionalaca iz Pentagona i CIA-e upozoravao na opasnost takvog poteza s obzirom da se radi o službenoj državnoj strukturi Irana s velikim političkim i gospodarskim utjecajem u toj zemlji ali i diljem svijeta. Naime,prije toga SAD nikada nisu na spisak terorističkih organizacija stavili neku zasebnu državnu strukturu bilo koje zemlje svijeta. Trump je takvu odluku obrazložio „realnošću“ koja se sastoji u tome da je Iran „država-sponzor terorizma“ i da Korpus straže „aktivno sudjeluje“ u takvoj politici iranskog režima. Kao odgovor na taj Trumpov potez, Iran je američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM), odgovorno za Bliski istok, stavio na svoj spisak terorističkih organizacija. Odmah je bilo jasno koliko su, zapravo, takvi potezi bili rizični jer se radi o službenim državnim strukturama dviju zemalja, a ne nekakvim organizacijama ili udrugama koje one podržavaju i koje se onda bave „mutnim“ poslovima za njihove interese.

Zanimljivo je spomenuti kako je Rusija osudila današnju američku likvidaciju iranskoga generala, upozoravajući, kako taj čin može imati dalekosežne i ozbiljne negativne posljedice. Pritom je Moskva izrazila sućut iranskom državnom vrhu i narodu.





Nastavit ćemo pratiti uzavrelo stanje na Bliskom istoku nakon ovoga događaja s enormno visokim ulozima i rizicima, bez presedana u novijoj povijesti.

Komentari

komentar





You may also like