Europska unija prelazi na ugljen: Optužuje Rusiju za ‘nevaljale poteze’ u vezi opskrbe plinom

Poremećeno tržište plina i rastuće cijene pokrenule su utrku za nabavkom alternativnih goriva. Europska unija privremeno će se vratiti na ugljen kako bi se izborila s usporavanjem ruskih tokova plina, izjavila je u srijedu dužnosnica Europske unije, izvještava Reuters.

Europski čelnici okomili su se na Rusiju jer su protoci kroz naftovod Sjeverni tok 1 smanjeni na samo 40 posto kapaciteta, produbljujući energetski zastoj nakon što je napad na Ukrainu potaknuo Europu da uvede oštre sankcije Moskvi.

Kako bi se izborila s nedostatkom plina, Međunarodna energetska agencija (IEA) ustanovila je da Europa mora zamijeniti ruske opskrbe energijom, jačati učinkovitost i osnažiti uporabu obnovljivih izvora, uključujući nuklearnu energiju. U izjavi za Reuters, šef IEA-e Fatih Birol upozorio je da bi Rusija mogla nastaviti davati izgovore za smanjenje zaliha ili njihovo potpuno zaustavljanje kako se približava zima. Rusija je do sada poricala da je njezino smanjenje opskrbe planirana akcija.

Još jedna žarišna točka u energetskoj krizi mogla bi se pojaviti na Baltiku. Predsjednica Litve rekla je Reutersu da je njezina zemlja spremna da je Rusija isključi iz zajedničke električne mreže u znak odmazde zbog blokiranja željezničkih pošiljki neke ruske robe u moskovsku eksklavu Kalinjingrad. Kremlj je obećao odmazdu ne precizirajući u kojem obliku bi ona mogla biti.

Europa će privremeno tražiti alternativu fosilnim gorivima ruskom plinu u svjetlu postupaka predsjednika Vladimira Putina, ali ti potezi neće poremetiti dugoročne ciljeve suočavanja s klimatskim promjenama, kazala je visoka dužnosnica Europske komisije. “Protupravna invazija Rusije na Ukrajinu rezultirala je izvanrednom situacijom u Europskoj uniji”, izjavila je Elina Bardram, vršiteljica dužnosti ravnateljice za međunarodne poslove i klimatske financije u Europskoj komisiji, za Afrički energetski forum u Bruxellesu. “Uz vrlo nevaljale poteze koje promatramo od Putinove administracije u smislu da Gazprom vrlo naglo smanjuje protok, poduzimamo neke vrlo važne mjere, ali sve su te mjere privremene”, dodala je, misleći na povećanje potrošnje ugljena.

Istraživanje alternativa




Zemlje su iznijele niz mjera kako bi izdržale krizu opskrbe i uhvatile se u koštac s brigom o nestašici energije u zimskom periodu i naglim porastom inflacije koji bi mogao testirati odlučnost Europe da zadrži sankcije Rusiji.

Njemački ministar financija Christian Lindner kazao je u utorak navečer da postoji opasnost od ozbiljne ekonomske krize i naglasio potrebu za alternativama za prevladavanje trogodišnje ili višegodišnje nestašice energije. Protok ruskog plina u Europu preko plinovoda Sjeverni tok 1 i isporuke kroz Ukrajinu u srijedu su bili stabilni, ali su ostali znatno niži nego prošli tjedan kada je Gazprom smanjio kapacitete, dodao je.





Europska referentna cijena plina iznosila je oko 127 eura po megavat satu (MWh), ispod ovogodišnjeg vrha od 335 eura, ali je i dalje više od 300% na razini od prije godinu dana. Europa se trudi popuniti zimska skladišta plina – sada na 55% – jer se boji daljnjih poremećaja u opskrbi iz Rusije, koja je već prekinula opskrbu nekim kupcima. Lindnerovo upozorenje uslijedilo je nakon što je njemačko udruženje industrije BDI izjavilo da bi recesija u najvećem europskom gospodarstvu bila neizbježna ako Rusija zaustavi isporuku plina. Europska unija i druge razvijene ekonomije sankcionirale su rusku naftu i ugljen, ali su se suzdržale od zabrane uvoza plina.

Učvršćivanje zastarjele nuklearne infrastrukture moglo bi pružiti predah visokim cijenama električne energije i ograničenim opskrbama, priopćila je IEA. “U svjetlu obnovljenog interesa za ulogu nuklearne energije u tranziciji ka čistoj energiji, rat je naglasio potrebu da se istraže mogućnosti za […] ulaganja u nove objekte, kao i ponovno otvaranje postojećih postrojenja za pretvorbu (uranija).” Općenito, 2,4 bilijuna dolara koji će biti uloženi u energiju ove godine uključivali su rekordnu potrošnju na obnovljive izvore energije, ali nisu uspjeli popuniti jaz u opskrbi i uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama, priopćila je IEA.

Komentari

komentar




You may also like