Geopolitika News

Paljenje Kurana posljednjih dana stvorilo je povećani sigurnosni rizik u zemlji, upozorila je u srijedu sigurnosna služba Säkerhetspolisen, prenosi dpa.

“Naša procjena govori da je paljenje Kurana pogoršalo sigurnosnu situaciju u zemlji”, priopćila je agencija.

Zbog paljenja Kurana u Švedskoj i Danskoj, kojeg su organizirale manje islamofobne skupine, u više muslimamskih zemalja došlo je do bijesnih prosvjeda, posebice u Iraku koji je zbog toga protjerao švedskog veleposlanika. Prosvjednici su čak provalili u švedsko veleposlanstvo u Bagdadu i izazvali požar.

Säkerhetspolisen upozorava da je akcijama paljenja Kurana doveden u pitanje ugled Švedske kao tolerantne države. “Na Švedsku se sada gleda kao neprijateljski nastrojenu prema islamu i muslimanima. To uključuje i percepciju da se napadi na muslimane toleriraju te da muslimansku djecu otima socijalna služba”, priopćio je Säkerhetspolisen. To, dodaje se u priopćenju, povećava opasnost od prijetnji pojedinačnih osoba u nasilnom, islamističkom okruženju.

Agencija upozorava da švedske sigurnosne službe često imaju posla s prijetnjama upućenim protiv švedskih građana i švedskih interesa u inozemstvu. Upozorenje na terorizam, međutim, i dalje ostaje na trećoj od mogućih pet razina, ali se ta prijetnja redovito procjenjuje.

Iranski ajatolah Hamnei: Oskvrnućem Kurana Švedska krenula u boj protiv muslimanskog svijeta

Britanski vojni analitičari tvrde da se ruska Crnomorska flota priprema za blokadu ukrajinskih luka nakon što se Moskva povukla iz međunarodnog sporazuma o žitu, izvještava dpa.

Moderna ruska korveta Sergej Kotov već patrolira rutom između Bospora i ukrajinskog lučkog grada Odese, objavilo je u srijedu britansko ministarstvo obrane u dnevnom obavještajnom izvješću o ratu u Ukrajini. “Postoji realna mogućnost da će biti dio skupine za presretanje komercijalnih brodova za koje Rusija vjeruje da plove prema Ukrajini”, navodi se u izvješću.

Rusija se prošli tjedan povukla iz međunarodnog sporazuma o žitu unatoč oštrim međunarodnim kritikama. Sporazum je sklopljen kako bi se osigurala opskrba zemljama koje se oslanjaju na žitarice iz ratom razorene zemlje. Prema uvjetima sporazuma, ukrajinsko žito izvozilo se preko Crnog mora i Bospora, turskog tjesnaca.

U izvješću se dodaje da se zbog propalog sporazuma o žitu povećava potencijal da se oružani sukob intenzivira u području Crnog mora.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly upozorio je u utorak da “Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje da bi Rusija mogla eskalirati svoju kampanju uništavanja ukrajinskog izvoza hrane ciljanjem civilnih brodova u Crnom moru”.

Britansko ministarstvo obrane svakodnevno objavljuje obavještajne informacije od početka ruskog agresorskog rata u Ukrajini u veljači 2022. godine. Moskva optužuje London za dezinformacije.

Mag. B. Rukavina: POLUOTOK KRIM – geopolitički i geostrateški osvrt na povijest, sadašnjost i budućnost

Niti jedna strana ranije nije spomenula prijenos tog oružja od strane Turske. Fotografija objavljena na Twitteru prikazuje vojnika Ukrajinskih obrambenih snaga koji drži bacač granata RDS40. Fotografija se nalazi na dnu članka.

RDS40-MGL je bacač granata sa šest metaka kalibra 40 mm kojeg proizvodi Repkon Defence, odjel turske tvrtke Repkon. Prema navodima proizvođača, bacač granata je 1,5 kg lakši od sličnih modela u svojoj kategoriji, a produljen mu je i vijek trajanja. Posebnost ovog bacača granata je njegova sposobnost korištenja streljiva smanjene balistike kalibra 40×46 mm, što je standard za pješačko oružje, kao i granata srednje balistike kalibra 40×53 mm koje se koriste u fiksnim bacačima granata. RDS40-MGL opremljen je s više tračnica za montažu optičkih nišana, što omogućuje preciznije ciljanje, iako standardno dolazi s mehaničkim nišanom.

Ovaj bacač granata od 5,4 kg može precizno ispaliti na do 400 metara streljivo kalibra 40×46 mm i do 800 metara sa streljivo kalibra 40×53 mm. Oba kalibra su standardni za zemlje NATO-a i distribuiraju se u ukrajinskoj vojsci od 2022. Među varijantama granata su i fragmentacijsko i protuoklopno streljivo. Potonje može probiti do 70 mm debel oklop, ovisno o materijalu.

Vrijedno je napomenuti da Turska nije službeno isporučila nikakvu sličnu vojnu opremu Ukrajini, pa se postavljaju pitanja o prisutnosti takvih modernih bacača granata u ukrajinskoj vojsci. Moskvu je snažno naljutilo tursko slanje dronova ukrajinskoj vojsci prije početka invazije. Turska, koja se pokušava prikazati kao mogući posrednik između Ukrajine i Rusije, izbjegava javno govoriti u slanju svog oružja u ratnu zonu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio je zabrinutost zbog nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na sastanku sa svojim palestinskim kolegom Mahmoudom Abbasom. “Kao Turska, nastavljamo podržavati palestinsko pitanje na najjači mogući način. Duboko smo zabrinuti zbog nasilja ilegalnih doseljenika”, rekao je Erdogan nakon sastanka, prenosi Al Jazeera.

Nasilje je potreslo okupiranu Zapadnu obalu posljednjih mjeseci dok izraelske snage pojačavaju svoje napade. Sukobi koji su uslijedili rezultirali su eskalacijom napada izraelskih doseljenika na palestinska sela. Erdogan se također pozabavio pitanjem džamije Al-Aqsa, gdje neki nacionalistički židovi promiču njeno uništenje i izgradnju trećeg židovskog hrama na njenom mjestu.

“Ne možemo tolerirati bilo kakva djela koja pokušavaju promijeniti povijesni status quo svetih mjesta, posebno džamije al-Aqsa. Jedinstvo i pomirenje Palestinaca ključni su elementi u ovom procesu”, rekao je turski čelnik. Jedini put do pravednog i trajnog mira u regiji je podržati dvodržavno rješenje između Izraela i Palestine, dodao je Erdogan. Erdogan je kasnije u srijedu održao sastanak iza zatvorenih vrata s Abbasom i vođom Hamasa Ismailom Haniyehom. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je trebao posjetiti Tursku kasnije ovog tjedna, ali je put odgođen nakon što je u nedjelju imao neplaniranu operaciju.

Abbasov posjet Turskoj dolazi u trenutku kada Palestinci postaju sve više frustrirani zbog sve češćih i nasilnijih racija na Zapadnoj obali. Nedavno se dogodio najveći izraelski napada na izbjeglički kamp Jenin u gotovo 20 godina ranije ovog mjeseca. Tijekom napada na Jenin gotovo 3000 ljudi napustilo je svoje domove dok su deseci kuća granatirani. Napad je prouzročio veliko razaranje cesta i druge infrastrukture. U posljednje dvije godine izraelske snage izvele su višestruke smrtonosne napade na kamp, ​​kao i na druga područja na okupiranom području.

Indijski parlament odobrio je izglasavanje nepovjerenja vladi premijera Narendre Modija od strane saveza oporbenih stranaka, prisiljavajući hinduističkog nacionalističkog vođu da se detaljno pozabavi etničkim sukobima u sjeveroistočnoj državi. Modijeva stranka Bharatiya Janata Party (BJP) ima jasnu većinu od 301 člana u donjem domu parlamenta od 542 mjesta, tako da glasovanje o povjerenju neće utjecati na njezinu stabilnost, piše Al Jazeera.

Umjesto toga, oporba želi iskoristiti ovaj demokratski “alat” da pokrenu raspravu o nasilju u udaljenoj državi Manipur kojom vlada BJP, u kojoj je više od 130 ljudi ubijeno, a 60 000 raseljeno od početka svibnja. Odobravajući oporbeni prijedlog, predsjednik donjeg doma Om Birla rekao je danas da će uskoro odlučiti kada će se rasprava i glasovanje održati. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja podnosi se u tijelu Lok Sabhi, kako se zove donji dom parlamenta, ako ga podrži najmanje 50 članova.

Kodikunnil Suresh, zastupnik u Kongresu, rekao je da Modi ignorira dugotrajni zahtjev oporbe da se pojavi u parlamentu. “Premijer nije spreman za izjavu. Premijer mora doći u Sabor i dati izjavu. Manipur gori”, rekao je novinarima.

Etničke napetosti u maloj državi Manipur od 3.2 milijuna ljudi se međunarodno smatraju sigurnosnim i političkim neuspjehom Modijeve vlade. Modi nije javno komentirao nasilje sve do prošlog tjedna, kada su se pojavili videosnimci na kojima se vidi kako su dvije žene natjerane da paradiraju gole i kako ih napada rulja u Manipuru, što je izazvalo nacionalni bijes. Modi je osudio masovni napad kao “sramotan” i obećao oštre mjere protiv počinitelja.

Oporbene stranke su, međutim, prekinule sjednicu parlamenta koja je započela prošli tjedan, zahtijevajući detaljnu izjavu Modija o Manipuru u parlamentu, nakon koje je uslijedila rasprava. Vlada je tada objavila izjavu ministra unutarnjih poslova Amita Shaha u kojoj se navodi da je unutarnja sigurnost odgovornost njegovog ministarstva. Nasilje u Manipuru počelo je 3. svibnja nakon što je sud naredio državnoj vladi da razmotri proširenje posebnih ekonomskih beneficija i kvota u državnim poslovima i obrazovanju koje uživa plemenski narod Kuki-Zo, koji su uglavnom kršćani, također i na većinsko hinduističko stanovništvo Meitei.

Sadašnji sukobi su poprimili etnički karakter. No, takvo nasilje u Indiji je sve češća pojava. Naime, diljem Indije hinduistički nacionalisti postaje sve agresivniji prema drugim manjinama i religijama. Posebno je očita netrpeljivost prema muslimanima u Indiji, a neki članovi Modijeve stranke su, manje ili više suptilno, čak i poticali netrpeljivost prema muslimanima u državi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu doživio je pad popularnosti prema anketama i to zbog sporne reforme pravosuđa, produbljujući krizu koja je uzdrmala Izraelce, prodrla u vojsku, naštetila ekonomiji i naljutila Washington, prenosi Reuters.

Ankete dvije glavne izraelske medijske kuće pokazale su da bi broj zastupničkih mjesta koje drži Netanyahuova vladajuća koalicija u Knessetu pao sa 64 na 53 ili 52, ako bi se sada održali izbori. Netanyahova stranka Likud pala bi s 32 na 28 mjesta u parlamentu s ukupno 120 mjesta, navodi N12 News, dok bi prema istraživanju televizijske kuće Reshet 13 Likud osvojio tek 25 mjesta.

U ponedjeljak je Netanyahuova nacionalističko-vjerska koalicija, formirana nakon izbora 1. studenog prošle godine, podržala u parlamentu zakon koji će ograničiti ovlasti Vrhovnog suda, uprkos masovnim uličnim demonstracijama i žestokom neslaganju opozicije.

Bila je to prva ratifikacija zakona u sklopu veće reforme pravosuđa. Predstavljea u siječnju, izazvala je neviđene ulične demonstracije i pobudila međunarodnu zabrinutost za stanje demokracije u Izraelu.

Netanyahu je dobio podršku 38 posto ispitanika u anketi N12, a većina Izraelaca navela je da žele da se njegova reforma pravosuđa ili u potpunosti odbaci ili da se pregovara s opozicijom. Manje od četvrtine ispitanika podržalo je zakonski paket.

Netanyahu je rekao da želi postići konsenzus o daljnjim zakonima do studenog ove godine. Izraelskom premijeru sudi se za korupciju, ali on poriče nedjelo Sjedinjene Američke Države pozvale su ga da postigne široki dogovor o reformi pravosuđa, a za izglasani zakon tvrde da je “nesretan”. No, Netanyahuova koalicija je odlučna oduprijeti se onome što opisuje kao prekoračenje ovlasti Vrhovnog suda i tvrde da to tijelo da previše politički intervenira.

Prema novom zakonu Vrhovni sud više ne može poništiti vladine i ministarske odluke na osnovi “nerazumnosti”. Kritičari tvrde da se otvara prostor zloupotrebi ovlasti uklanjanjem jedne od rijetkih učinkovitih kontrola izvršne vlasti u zemlji bez službenog pisanog ustava.

Podjela se proširila i na vojsku. Dobrovoljni rezervisti rekli su da se neće javiti na dužnost, a bivši visoki dužnosnici upozorili su da bi izraelska ratna spremnost mogla biti ugrožena. Moody’s Investors Service priopćio je da će vladina pravosudna inicijativa i potresi koje ona uzrokuje vjerovatno negativno utjecati na izraelsku ekonomiju i sigurnost.

Antony Blinken, državni tajnik Sjedinjenih Država, obećao je pojačati potporu pacifičkim državama i ponovio upozorenje o opasnostima “predatorskih” kineskih ulaganja dok je otvorio novo veleposlanstvo u otočnoj državi Tongi. Blinkenov posjet glavnom gradu Nuku’alofi danas čini ga prvim američkim državnim tajnikom koji će službeno posjetiti Tongu i dolazi u trenutku kada Washington pojačava napore da se suprotstavi rastućem utjecaju Kine u toj regiji, prenosi Al Jazeera.

“Mi smo također pacifička nacija”, rekao je Blinken svojim domaćinima obećavajući potporu za njima važne projekte. “Vidimo budućnost u indo-pacifičkoj regiji.” “Stvarno razumijemo što je prioritet za ljude ovdje”, rekao je, navodeći probleme poput klimatskih promjena, razvoja i ilegalnog ribolova. “Dug je popis stvari na kojima zajedno radimo, ali sve je vođeno fokusiranjem na ono što je konkretno, što stvarno može napraviti razliku u životima ljudi”.

No, Blinken je također uputio upozorenje toj maloj državi oko pomoći iz Pekinga, rekavši da ona često dolazi s vezivanjem. “Kako je rastao angažman Kine u regiji, bilo je nekih – iz naše perspektive – sve problematičnijih ponašanja”, rekao je Blinken. Ustvrdio je da Kina stoji iza “nekih predatorskih gospodarskih aktivnosti i ulaganja koja se izvode na način koji zapravo može potkopati dobro upravljanje i promicati korupciju”.

Tonga, polinezijski arhipelag od oko 100 000 ljudi, posljednja je u nizu pacifičkih otočnih država koje su na meti obnovljenog američkog diplomatskog pritiska. Ovo je Blinkenovo treće putovanje u Aziju i Pacifik u posljednja dva mjeseca – nakon posjeta Kini prošlog mjeseca i posjeta Indoneziji radi razgovora s dužnosnicima jugoistočne Azije prošlog tjedna.

Putovanje se odvija samo nekoliko dana nakon što je State Department obavijestio Kongres da planira ogromno povećanje broja diplomatskog osoblja i potrošnje za objekte u novim američkim veleposlanstvima na pacifičkim otocima. Američki AP je pisao kako Kina ima stalne diplomatske objekte u osam od 12 pacifičkih otočnih država koje SAD priznaje.

Američki odjel je rekao zakonodavcima da predviđa zapošljavanje do 40 djelatnika u sljedećih pet godina za svako od četiri veleposlanstva koja su nedavno otvorena ili će uskoro biti otvorena na Pacifiku. To uključuje veleposlanstvo u Nuku’alofi i veleposlanstvo u Honiari, Salomonovim Otocima, koje je otvoreno u siječnju. Također su planirana veleposlanstva u Port Vili, Vanuatu, i Tarawi, Kiribatiju. Trenutno postoje samo dva privremena američka djelatnika u Honiari i Nuku’alofi. Na svakoj od tih pozicija, odjel je rekao da će potrošiti najmanje 10 milijuna dolara za pokretanje, projektiranje i izgradnju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je pozdravnu riječ sudionicima i gostima Rusko-afričkog gospodarskog i humanitarnog foruma i istaknuo ulogu Afrike kao jednog od polova multipolarnog svijeta u razvoju.

“Danas se Afrika sve sigurnije nameće kao jedan od polova multipolarnog svijeta u nastajanju. Napredak u Africi dobiva sve veći zamah u širokom rasponu područja, uključujući proizvodnju, poljoprivredu, prometnu infrastrukturu, gorivo i energiju, zdravstvo i obrazovanje,” rekao je ruski čelnik u obraćanju objavljenom na web stranici Kremlja.

“Moskva podržava težnju afričkih naroda da osiguraju socioekonomsku stabilnost i napredak”, istaknuo je Putin. “Važno je da je tijekom proteklih nekoliko godina suradnja između Rusije i Afrike dosegla nove visine. Namjeravamo nastaviti ići u tom smjeru, radeći na poticanju trgovine i ulaganja, produbljujući suradnju i radeći zajedno na rješavanju gorućih pitanja kao što je borba protiv siromaštva, osposobljavanje moderne radne snage, osiguranje sigurnosti prehrane i suočavanje s klimatskim promjenama”, rekao je šef države. “Ostajemo predani pružanju pomoći našim afričkim partnerima na svaki mogući način kako bismo im pomogli da ojačaju svoj nacionalni i kulturni suverenitet, da igraju aktivniju ulogu u rješavanju regionalnih i globalnih izazova”, istaknuo je Putin.

Putin započeti seriju međunarodnih susreta s gostima nadolazećeg samita Rusije i Afrike u Sankt Peterburgu danas. Kasnije tijekom dana očekuje se da će se sastati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom El-Sisijem, etiopskim premijerom Abiyjem Ahmedom i predsjednicom Nove razvojne banke BRICS-a Dilmom Rousseff. Ruski predsjednik bi se tijekom foruma koji će trajati četiri dana, trebao sastati i s čelnicima Mozambika, Burundija, Zimbabvea, Ugande, Eritreje, Srednjoafričke Republike, Libije, Kameruna, Senegala, Južne Afrike, Burkine Faso, Gvineje Bisau, Malija i Konga.

Rusko izaslanstvo predvođeno ministrom obrane Sergejem Šojguom stiglo je u Sjevernu Koreju, čime su se pridružili kineskoj skupini i među prvima posjetili tu zemlju od početka pandemije, prenosi Reuters.

Delegacije će sutra biti na proslavi 70. godišnjice Dana pobjede u Pjongjangu, izvijestila je državna novinska agencija KCNA, a član politbiroa Komunističke partije Kine Li Hongzhong predvodi skupinu iz svoje zemlje. Očekuje se velika vojna parada u sjevernokorejskoj prijestolnici.

“Službena ceremonija dočeka ruskog izaslanstva održana je u međunarodnoj zračnoj luci Sunan uz sudjelovanje satnije počasne garde Korejske narodne vojske”, stoji u priopćenju ruskog ministarstva obrane.

Sjeverna Koreja zatvorila je svoju granicu početkom 2020. godine za svu trgovinsku i diplomatsku razmjenu, čak i s glavnim ekonomskim i političkim partnerima Kinom i Rusijom. Državni mediji nisu naveli hoće li posjeti dužnosnika tih zemalja označiti bilo kakvu promjenu u politici.

Kina je objavila u ponedjeljak da “strogo” provodi sankcije UN-a prema Sjevernoj Koreji, reagirajući na pismo skupine G7, Europske unije i drugih koji su pozvali Peking da spriječi Pjongjang da zaobilazi sankcije korištenjem kineskih voda.

Sjedinjene Države optužile su Sjevernu Koreju da pruža vojnu pomoć Rusiji za njezin rat u Ukrajini, što negiraju i Pjongjang i Moskva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da neće tolerirati korupciju ili izdaju u državnim poslovima dok se njegova zemlja bori pronaći sredstva da se obrani od ruskih osvajača, prenosi Reuters.

Zelenski je uputio antikorupcijske apele u svom noćnom videoobraćanju nakon što su dva značajna slučaja izašla na vidjelo – uhićenja vojnog službenika za novačenje optuženog za masovnu pronevjeru i parlamentarca optuženog za suradnju s Rusijom. Predsjednik je prošlog mjeseca najavio planove za reviziju vojnih ureda kako bi pokušao eliminirati korupciju.

Ta je mjera bila dio dugotrajne politike čišćenja vojnih i vladinih odjela kako bi se zapadnim pristašama Ukrajine pokazalo da se ozbiljno želi uhvatiti u koštac s duboko ukorijenjenom korupcijom, mjerama koje su glavni element u dugom procesu osiguravanja članstva u Europskoj uniji.

Obični Ukrajinci koji podupiru ratne napore razbjesnili su se korupcijom, rekao je Zelenski. “Dopustite da upozorim sve zastupnike u parlamentu, dužnosnike i sve koji rade kao državni službenici”, rekao je.

Zelenski je, obraćajući se članovima parlamenta, rekao da više neće tolerirati one koji “zbog neke vrste osobne koristi” odbijaju podržati zakone potrebne da Ukrajina započne svoju dugu kampanju za osiguranje članstva u EU.

Ranije su pravne vlasti rekle da je voditelj vojnog regrutnog centra u južnoj Ukrajini optužen za korupciju i pronevjeru zadržan u istražnom zatvoru, uz jamčevinu u iznosu od nešto više od četiri milijuna dolara.

Ukrajinska Nacionalna agencija za sprječavanje korupcije rekla je da je Jevhen Borisov, voditelj vojnog ureda za novačenje u Odesi, optužen da je bez objašnjenja stekao sredstva u iznosu nešto većem od pet milijuna dolara.

Novikov je na konferenciji za novinare rekao da je početna istraga pokazala da je Borisov stekao velike svote putem zajmova od poslovnih partnera dok je Ukrajina bila izložena svakodnevnom ruskom granatiranju.

A ured glavnog tužitelja rekao je da je parlamentarac Oleksandr Ponomariov, osumnjičen za suradnju s Rusijom na okupiranom jugoistoku, uhićen do suđenja pod optužbama za izdaju. Kijevski okružni sud Pečersk je Ponomariova, zastupnika izabranog za sada zabranjenu stranku optuženu za veze s Rusijom, stavio u pritvor bez jamčevine. On je u prošlosti negirao suradnju s Rusijom.

Wang Yi, koji je ponovno imenovan šefom kineske diplomacije, u utorak je na skupu zemalja BRICS-a pozvao na zajedničke napore u borbi protiv svjetskih sigurnosnih izazova, prenosi kineska novinska agencija Xinhua.

Wang je govorio na 13. skupu predstavnika i savjetnika za nacionalnu sigurnost zemalja BRICS-a, koji se održava u južnoafričkom Johannesburgu. BRICS je organizacija koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a kojoj se želi pridružiti još niz zemalja.

Kina je u utorak Wanga imenovala novim šefom kineske diplomacije, nakon što je razriješila Qina Ganga, koji iz nepoznatih razloga nije viđen mjesec dana na toj funkciji, manje od šest mjeseci nakon što je preuzeo dužnost. Qin je na tu funkciju i stigao nakon Wanga, koji je šef diplomacije bio od 2013. do 2022. godine, u vrijeme pogoršanja odnosa između Pekinga i Washingtona.

Wang je pozvao na otpor vanjskim intervencijama i na čuvanje političke sigurnosti. Naglasio je i potrebu poštivanja Povelje Ujedinjenih naroda, sigurnosnih zabrinutosti svih država, kao i njihovo pravo da biraju svoje političke sustave i puteve razvoja, piše Xinhua. Wang smatra kako se moraju poduzeti napori kako bi se putem dijaloga riješile nesuglasice te da se treba usprotiviti „dvostrukim standardima“. Naglasio je pitanje zajedničke sigurnosti i usprotivio se razmišljanju o „nultoj sumi“ i hladnoratovskom mentalitetu.

Članice BRICS-a na skupu su se obvezale nastaviti promicanje duha te organizacije, podršku multilateralizmu, otpor unilateralnim sankcijama te suradnju u pitanjima poput borbe protiv terorizma, ekstremizma i prekograničnog kriminala.

RIA: Bjelorusija podnijela zahtjev za članstvo u BRICS-u

Bjelorusija je u svibnju podnijela zahtjev za članstvo u BRICS-u, klubu pet vodećih gospodarstava u razvoju, izvijestila je u utorak ruska novinska agencija RIA Novosti, prenosi Reuters.

“Ova odluka bila je logičan korak u kontekstu… proširenja suradnje u multilateralnim okvirima s tradicionalnim partnerima i prijateljskim državama”, priopćilo je bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova, piše RIA.

Zemlje BRICS-a Brazil, Indija, Kina i Južnoafrička Republika odbile su pridružiti se zapadnim ekonomskim sankcijama protiv svoje pete članice Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, a koji Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom”. U kolovozu bi trebali održati samit u Južnoafričkoj Republici.

Bjelorusija, blizak saveznik Moskve, također je pod sankcijama Zapada zbog suzbijanja prosvjeda i dopuštanja Rusiji da koristi njen teritorij kao platformu za invaziju na Ukrajinu. Rusija je objavila da se 25 država već prijavilo za pridruživanje BRICS-u. Tvrdi se da članice BRICS-a raspravljaju hoće li postaviti kriterije za članstvo ili možda uspostaviti paralelni forum partnerskih zemalja BRICS-a.

“Važnost i utjecaj BRICS-a u svijetu stalno će rasti”, navelo je bjelorusko ministarstvo.

Više od 40 država zainteresirano za članstvo u BRICS-u

Prosvjedi i štrajkovi u Izraelu nastavili su se u utorak, dan nakon što su zastupnici krajnje desne vlade usvojili zakonsku regulativu koja slabi neovisnost pravosuđa u zemlji, a bivši izraelski premijer Ehud Olmert upozorio je da zemlja ide prema “građanskom ratu”, izvještava dpa.

Olmert je u razgovoru za britanski Channel 4 upozorio da država klizi prema „građanskom ratu“, s masovnom kampanjom građanske neposlušnosti protiv vlade koju „većina populacije smatra nelegitimnom“. Ova kriza bez presedana prijeti stabilnosti zemlje, upozorio je bivši izraelski premijer. „Vlada je odlučila prijetiti temeljima izraelske demokracije“, naglasio je Olmert koji je Izrael vodio od 2006. do 2009. godine. „A to nije nešto što možemo prihvatiti ili što trebamo tolerirati“, istaknuo je.

Glavni izraelski sindikat Histadrut u utorak je najavio moguće proglašenje općeg štrajka u narednim danima. Istovremeno je ministar zdravstva Moshe Arbel poduzeo mjere protiv zdravstvenih radnika koji su već objavili 24 sata dug štrajk. U dijelovima države manjak zaposlenika primorao je bolnice i klinike da liječe samo hitne slučajeve.

Deseci tisuća Izraelaca okupili su se u ponedjeljak navečer kako bi prosvjedovali protiv kontroverzne pravosudne reforme koju je provela vlada premijera Benjamina Netanyahua, u kojoj sjede pripadnici ortodoksne zajednice i krajnje desnice. Policija je koristila vodene topove protiv prosvjednika na nekoliko lokacija, rastjeravši ih s blokiranih prometnica. Najmanje 32 ljudi ozlijeđeno je diljem zemlje, tvrde organizatori demonstracija, a njih 19 završilo je u bolnicama. Uhićeno je nekoliko desetaka ljudi.

Zakon kojim se ograničavaju ovlasti Vrhovnog suda usvojen je u ponedjeljak nakon što su parlament napustili oporbeni zastupnici koji optužuju najdugovječnijeg izraelskog premijera da gura Izrael prema autokraciji. Novom mjerom poništeno je pravo Vrhovnog suda da poništava vladine odluke koje smatra „nerazumnima“.

Netanyahuova vlada tvrdi kako je to bilo potrebno jer je Sud previše intervenirao, a kritičari da je to pravo bilo nužno za čuvanje građanskih prava u zemlji bez ustava i s jednodomnim parlamentom kojim dominira vlada.

Bijela kuća, najveći saveznik Izraela, u ponedjeljak je prozvala „nesretnom“ odluku Knesseta, pozvavši vladu na postizanje širokog konsenzusa s oporbom.

Izrael usvojio sporni zakon koji ukida neke ovlasti vrhovnog suda

Ujedinjeni narodi priopćili su u utorak da su počeli ispumpavati naftu iz raspadajućeg supertankera u blizini jemenske obale Crvenog mora u pokušaju da spriječe ekološku katastrofu, prenosi DW.

Procjenjuje se da bi čišćenje koštalo oko 20 milijardi dolara (18 milijardi eura).

Tanker star 47 godina, nazvan FSO Safer, plutajući je skladišni i istovarni objekt koji je od 1980-ih usidren oko 50 kilometara od luke Hodeida. Brod koji je korodirao nije servisiran otkako je prije osam godina izbio rat u Jemenu.

Nosi četiri puta više nafte nego što je izliveno u katastrofi Exxon Valdez 1989. kod Aljaske, prema službenicima UN-a.

Što znamo o operaciji UN-a

“Ujedinjeni narodi započeli su operaciju deaktiviranja onoga što bi moglo biti najveća tempirana bomba na svijetu”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u izjavi.

“U Crvenom moru u blizini obale ratom razorenog Jemena sada je u tijeku složeni napor spašavanja na moru kako bi se 1 milijun barela nafte prebacilo s raspadajućeg FSO Safera na zamjenski brod”, stoji u priopćenju. Očekuje se da će prijenos lake sirove nafte iz Mariba u novi brod trajati oko tri tjedna.

Izlijevanje nafte izazvalo bi poremećaje u plovidbi kroz tjesnac Bab al-Mandab do Sueskog kanala i uništilo obalne ribarske zajednice, ekosustave i važne luke.

Posada od sedam do osam članova godinama je ostala na brodu i radila na sprječavanju mogućeg curenja ulja i eksplozija.

Vode u kojima se nalazi Safer kontroliraju Huti pobunjenici, koji su uključeni u sukob s koalicijom predvođenom Saudijskom Arabijom koja podupire međunarodno priznatu jemensku vladu sa sjedištem u južnom gradu Adenu.

Ruski zastupnici u utorak su prihvatili zakon koji predviđa povećanje gornje granice za služenje obveznog vojnog roka s 27 na 30 godina dok agresija na Ukrajinu ulazi u svoj osamnaesti mjesec, izvještava AFP.

“Od 1. siječnja 2024. u vojnu službu pozivat će se građani od 18. do 30. godine života”, piše u tom zakonu koji je Duma, donji dom ruskog parlamenta, prihvatila u drugom i u trećem čitanju, što je najvažnija etapa u donošenju zakona u zemlji.

Ova će mjera omogućiti da se znatno poveća broj ruskih djelatnih vojnika, bez nove mobilizacije potencijalnih pričuvnika pošto ih je Moskva u rujnu 2022. mobilizirala gotovo 300.000 za ofenzivu u Ukrajini. Zakon također zabranjuje vojnim obveznicima da napuste Rusiju od dana kada dobiju poziv u vojnu službu.

Da bi stupio na snagu, zakon mora odobriti Vijeće federacije, gornji dom parlamenta i potpisati ga predsjednik Vladimir Putin, što je tek formalnost.

Drugi zakon koji su zastupnici prihvatili u utorak, povećava kazne za prekršitelje, pa se za neodazivanje na poziv “bez valjanog razloga” može dobiti kazna do 300 eura.

Ruski parlament još je u travnju u hodu donio zakon koji omogućuje da se pozivi za novačenje uručuju putem interneta umjesto osobno. Kremlj mjesecima niječe da želi pokrenuti novi val mobilizacije radi ofenzive u Ukrajini. Prethodni je potaknuo odlazak desetaka tisuća Rusa iz zemlje.

UK: Ruski plan za regrutiranje 400.000 ‘dobrovoljaca’ suočen s preprekama